Brže od pregledniku!
41 odnosi: Austrija, Đuro Daničić, Beč, Elegija, Friedrich Schiller, Fruška gora, George Gordon Byron, Gimnazija, Gorski vijenac, Habsburška Monarhija, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Jugoslavija (razdvojba), Medicina, Njemački jezik, Novi zavjet, Petar II. Petrović Njegoš, Pravo, Slavonski Brod, Srbi u Hrvatskoj, Srijem, Srijemski Karlovci, Srpski jezik, Temišvar, Tuberkuloza, Vuk Karadžić, Wilhelm Tell, Zagreb, Zemun, 1. srpnja, 1824., 1830., 1836., 1841., 1847., 1851., 1853., 1883., 1915., 1977., 28. ožujka.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Branko Radičević i Austrija · Vidi više »
Đuro Daničić
'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (pravo prezime Popović) (Novi Sad, 4. travnja 1825. – Zagreb, 17. studenoga 1882.) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.
Novi!!: Branko Radičević i Đuro Daničić · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Branko Radičević i Beč · Vidi više »
Elegija
Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).
Novi!!: Branko Radičević i Elegija · Vidi više »
Friedrich Schiller
Friedrich Schiller Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenoga 1759. – Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački književnik.
Novi!!: Branko Radičević i Friedrich Schiller · Vidi više »
Fruška gora
Fruška gora (srp. Фрушка гора, mađ. Tarcal, lat. Alma Mons) planina je u sjevernom Srijemu.
Novi!!: Branko Radičević i Fruška gora · Vidi više »
George Gordon Byron
George Gordon Byron '''George Gordon Byron''' George Gordon Byron (London, 22. siječnja 1788. – Mesolóngi, Grčka, 19. travnja 1824.), engleski pjesnik.
Novi!!: Branko Radičević i George Gordon Byron · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Branko Radičević i Gimnazija · Vidi više »
Gorski vijenac
''Gorski vijenac'', originalno izdanje Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika.
Novi!!: Branko Radičević i Gorski vijenac · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Branko Radičević i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Branko Radičević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Branko Radičević i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Branko Radičević i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Branko Radičević i Medicina · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Branko Radičević i Njemački jezik · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Branko Radičević i Novi zavjet · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Branko Radičević i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Branko Radičević i Pravo · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Branko Radičević i Slavonski Brod · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Branko Radičević i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Branko Radičević i Srijem · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Branko Radičević i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Branko Radičević i Srpski jezik · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Branko Radičević i Temišvar · Vidi više »
Tuberkuloza
Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.
Novi!!: Branko Radičević i Tuberkuloza · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Branko Radičević i Vuk Karadžić · Vidi više »
Wilhelm Tell
Švicarskoj''' Wilhelm Tell (francuski: Guillaume Tell; talijanski: Guglielmo Tell) legendarni je švicarski nacionalni junak koji je navodno živio u 14. stoljeću u švicarskom kantonu Uri.
Novi!!: Branko Radičević i Wilhelm Tell · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Branko Radičević i Zagreb · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Branko Radičević i Zemun · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Branko Radičević i 1. srpnja · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1824. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1830. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1836. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1841. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1847. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1851. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1853. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1883. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1915. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Radičević i 1977. · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Branko Radičević i 28. ožujka · Vidi više »
