Brže od pregledniku!
89 odnosi: Adolf Hitler, Albanci, Aneksija, Židovi, Banat, Beograd, Berlin, Bogoljub Kujundžić, Bugari, Bugarska, Crna Gora, Crveni Krst, Dimitrije Ljotić, Dragiša Cvetković, Dragoljub (Draža) Mihailović, Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji, Drugi svjetski rat, Edmund Veesenmayer, Grčka, Hrvati, Italija, Joachim von Ribbentrop, Judenfrei, Jugoslavenski narodni pokret Zbor, Jugoslovenska vojska u otadžbini, Kolovoz, Kolubara, Komesarska uprava Milana Aćimovića, Komunizam, Kosovo, Kosovska Mitrovica, Kosta Pećanac, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Lazo M. Kostić, Lipanj, Mačva, Mađari, Mađarska, Međunarodni Crveni križ, Miklós Horthy, Milan Aćimović, Milan Nedić, Milan Stojadinović, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Partizani, Petar II. Karađorđević, ..., Pirot, Podrinje, Posavina, Radio, Raspad Kraljevine Jugoslavije, Romi, Rujan, Sabirni logor Banjica, Sabirni logor Sajmište, Sava, Sile Osovine, Sovjetski Savez, Srbi, Srbija, Središnja Srbija, Srijem, Srpska pravoslavna Crkva, Srpski dinar, Srpski dobrovoljački korpus, Srpski jezik, Travanj, Treći Reich, Užička republika, Velibor Jonić, Vlada narodnog spasa, Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.), Volksdeutsche, Vranje, Waffen SS, 1. rujna, 1917., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 22. listopada, 3. ožujka, 30. travnja. Proširite indeks (39 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Adolf Hitler · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Albanci · Vidi više »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Aneksija · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Židovi · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Banat · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Berlin · Vidi više »
Bogoljub Kujundžić
Bogoljub Kujundžić (Livno, 1887. - Kitzbühel 1949.), srpski političar.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Bogoljub Kujundžić · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Bugarska · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Crveni Krst
Općine u Srbiji.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Crveni Krst · Vidi više »
Dimitrije Ljotić
Dimitrije Ljotić (srp.Димитрије Љотић) (Beograd, 12. kolovoza 1891. – Ajdovščina, 23. travnja 1945.), srpski političar i suradnik njemačkih nacista.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Dimitrije Ljotić · Vidi više »
Dragiša Cvetković
Dragiša Cvetković Dragiša Cvetković (Niš, 15. siječnja 1893. – Pariz, 18. veljače 1969.), bio je jugoslavenski političar.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Dragiša Cvetković · Vidi više »
Dragoljub (Draža) Mihailović
Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »
Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji
17-godišnji Kralj Petar II. uz pučističkog predsjednika vlade Simovića (lijevo). Kralj je samog sebe proglasio punoljetnim, 8 i pol mjeseci prije navršene 18. godine, čime je otpustio svog strica regenta Pavla Karađorđevića Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji od 27. ožujka 1941. godine bio je državni udar koji je izvela skupina časnika vojske Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edmund Veesenmayer
Edmund Veesenmayer (Bad Kissingen, 12. studenog 1904. – Darmstadt, 24. prosinca 1977.), njemački političar, časnik SS-a i ratni zločinac.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Edmund Veesenmayer · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Grčka · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Hrvati · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Italija · Vidi više »
Joachim von Ribbentrop
Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim Ribbentrop, od 1925 von Ribbentrop, (Wesel, 30. travnja 1893. – Nurnberg, 16. listopada 1946.), nacistički političar, od 1938 ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Joachim von Ribbentrop · Vidi više »
Judenfrei
Einsatzgruppe A. - Estonija 963 pogubljenja i proglas "Judenfrei" - Latvija 35 238 pogubljenja - Litva 136 421 pogubljenja - Bjelorusija 41 828 pogubljenja - Rusija 3 600 pogubljenja Judenfrei (hrv.: Slobodan od Židova) bio je nacistički izraz za područje očišćeno od Židova u vrijeme holokausta.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Judenfrei · Vidi više »
Jugoslavenski narodni pokret Zbor
Znak Ljotićevog Zbora. Jugoslovenski narodni pokret "Zbor", bio je fašistički jugoslavenski politički pokret, registriran i kao stranka.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Jugoslavenski narodni pokret Zbor · Vidi više »
Jugoslovenska vojska u otadžbini
Jugoslovenska vojska u otadžbini (JVuO) je bila grana jugoslavenske vojske koju su činile četničke jedinice pod zapovjedništvom Draže Mihailovića od siječnja 1942. do kolovoza 1944. godine.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Jugoslovenska vojska u otadžbini · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kolovoz · Vidi više »
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kolubara · Vidi više »
Komesarska uprava Milana Aćimovića
Komesarska uprava Milana Aćimovića, bila je prva marionetska administracija Srbije pod njemačkom okupacijom tijekom Drugoga svjetskog rata.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Komesarska uprava Milana Aćimovića · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Komunizam · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kosovo · Vidi više »
Kosovska Mitrovica
Kosovska Mitrovica (albanski: Mitrovicë ili Mitrovica, odnosno Mitrovicë ë Kosovës, tur. Mitrovice) je grad smješten na sjeveru Kosova.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kosovska Mitrovica · Vidi više »
Kosta Pećanac
Konstantin "Kosta" Milovanović, poznat po nadimku Pećanac (Dečani, 1879. – Sokobanja, 25. svibnja 1944.), četnički vojvoda tijekom prvog i drugog svjetskog rata.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kosta Pećanac · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora (1941.)
Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Lazo M. Kostić
Lazo M. Kostić (srpska ćirilica: Лазо М. Костић; Vranovići, 15. ožujka 1897. – Zürich, 17. siječnja 1979.) je bio srpski statističar, pravnik, povjesničar, publicist i profesor na Sveučilištu u Beogradu.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Lazo M. Kostić · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Lipanj · Vidi više »
Mačva
Mapa Mačve u zemljopisnim granicama Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji Mačva je naziv područja između Drine i Save u sjeverozapadnom dijelu središnje Srbije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Mačva · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Nedićeva Srbija i Mađarska · Vidi više »
Međunarodni Crveni križ
Znak Crvenog križa Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Međunarodni Crveni križ · Vidi više »
Miklós Horthy
Miklós vitez Horthy de Nagybánya (mađ. Vitéz nagybányai Horthy Miklós, Kenderes, 18. lipnja 1868. – Estoril, 9. veljače 1957.) je bio mađarski admiral i regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat obnašavši tu dužnost od 1. ožujka 1920. pa do 15. listopada 1944. godine.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Miklós Horthy · Vidi više »
Milan Aćimović
Milan Aćimović Milan Aćimović (Pinosava, 31. svibnja 1898. – Zelengora, svibnja 1945.), srpski političar prije i tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Milan Aćimović · Vidi više »
Milan Nedić
Milan Nedić (srpski: Милан Недић, Grocka, Beograd, 2. rujna 1878. – Beograd, 4. veljače 1946.) bio je srpski političar i general vojske Kraljevine Jugoslavije, najpoznatiji kao vođa marionetske vlade u Srbiji pod okupacijom Trećeg Reicha u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Milan Nedić · Vidi više »
Milan Stojadinović
Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. – Buenos Aires, 24. listopada 1961.), bio je srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Milan Stojadinović · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Njemački jezik · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Partizani · Vidi više »
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Petar II. Karađorđević · Vidi više »
Pirot
Pirot (srp. ćir. Пирот) je grad jugoistočnoj Srbiji, u blizini granice s Bugarskom.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Pirot · Vidi više »
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Podrinje · Vidi više »
Posavina
Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Posavina · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Radio · Vidi više »
Raspad Kraljevine Jugoslavije
Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Raspad Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Romi · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Rujan · Vidi više »
Sabirni logor Banjica
Sabirni logor Banjica osnovan je u srpnju 1941., a zatvoren je u rujnu 1944. na prostoru Srbije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Sabirni logor Banjica · Vidi više »
Sabirni logor Sajmište
Sabirni logor Sajmište - jedan od nekoliko logora u Beogradu za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Sabirni logor Sajmište · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Sava · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Sile Osovine · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Srbija · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Središnja Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Srijem · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Srpski dinar
Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Srpski dinar · Vidi više »
Srpski dobrovoljački korpus
*Srpski dobrovoljački korpus (Prvi svjetski rat).
Novi!!: Nedićeva Srbija i Srpski dobrovoljački korpus · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Srpski jezik · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Travanj · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Treći Reich · Vidi više »
Užička republika
Užička republika je naziv za veliki slobodni teritorij, nastao za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Užička republika · Vidi više »
Velibor Jonić
Velibor Jonić (Krnjevo, 12. veljače 1892. — Beograd, 17. srpnja 1946.), bio je srpski političar.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Velibor Jonić · Vidi više »
Vlada narodnog spasa
Nedićeve Srbije Vlada narodnog spasa bila je središnji organ marionetske vlasti koje su njemačke okupacijske vlasti u Drugome svjetskom ratu postavile u okupiranoj Srbiji.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Vlada narodnog spasa · Vidi više »
Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.)
Vojna uprava u Srbiji (nje. Militärverwaltung in Serbien) odnosno Područje Vojnog zapovjednika u Srbiji (njem. Gebiet des Militärbefehlshabers in Serbien) je naziv koji je nosila vojna uprava njemačkog Trećeg Reicha na teritoriju osovinske Srbije.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.) · Vidi više »
Volksdeutsche
Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Volksdeutsche · Vidi više »
Vranje
Vranje je grad u južnoj Srbiji središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Vranje · Vidi više »
Waffen SS
Danzigu Waffen SS, punim imenom Waffen Schutzstaffel (hrvatski: Oružani zaštitni odred), borbeni je ogranak SS-a, ogranka NSDAP-a, nacionalsocijalističke stranke u Njemačkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Nedićeva Srbija i Waffen SS · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 1. rujna · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 1917. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 1945. · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 22. listopada · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 3. ožujka · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Nedićeva Srbija i 30. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Vojna uprava u Srbiji (1941-1944).
