Sličnosti između Manjinski jezici u Hrvatskoj i Rumunji u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Rumunji u Hrvatskoj imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibensko-kninska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Hrvatska, Istarska županija, Karlovačka županija, Ličko-senjska županija, Osječko-baranjska županija, Primorsko-goranska županija, Sisačko-moslavačka županija, Talijani u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemska županija, Zadarska županija, Zagreb.
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Šibensko-kninska županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Šibensko-kninska županija i Rumunji u Hrvatskoj ·
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Bjelovarsko-bilogorska županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Bjelovarsko-bilogorska županija i Rumunji u Hrvatskoj ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Hrvatska i Rumunji u Hrvatskoj ·
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Istarska županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Istarska županija i Rumunji u Hrvatskoj ·
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Karlovačka županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Karlovačka županija i Rumunji u Hrvatskoj ·
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Ličko-senjska županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Ličko-senjska županija i Rumunji u Hrvatskoj ·
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Osječko-baranjska županija · Osječko-baranjska županija i Rumunji u Hrvatskoj ·
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Primorsko-goranska županija i Rumunji u Hrvatskoj ·
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačka županija · Rumunji u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačka županija ·
Talijani u Hrvatskoj
Srednja talijanska škola Rijeka Talijani u Hrvatskoj (tal. Italiani di Croazia) su autohtona i jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Talijani u Hrvatskoj · Rumunji u Hrvatskoj i Talijani u Hrvatskoj ·
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija · Rumunji u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija ·
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Zadarska županija · Rumunji u Hrvatskoj i Zadarska županija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Manjinski jezici u Hrvatskoj i Zagreb · Rumunji u Hrvatskoj i Zagreb ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Manjinski jezici u Hrvatskoj i Rumunji u Hrvatskoj imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Manjinski jezici u Hrvatskoj i Rumunji u Hrvatskoj
Usporedba između Manjinski jezici u Hrvatskoj i Rumunji u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj ima 223 odnose, a Rumunji u Hrvatskoj ima 28. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 5.18% = 13 / (223 + 28).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Manjinski jezici u Hrvatskoj i Rumunji u Hrvatskoj. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: