Masa i Nebeska mehanika

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Masa i Nebeska mehanika

Masa vs. Nebeska mehanika

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije. Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Masa i Četvorni metar · Nebeska mehanika i Četvorni metar · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Brzina i Masa · Brzina i Nebeska mehanika · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Brzina svjetlosti i Masa · Brzina svjetlosti i Nebeska mehanika · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Fizika i Masa · Fizika i Nebeska mehanika · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Gibanje i Masa · Gibanje i Nebeska mehanika · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Gravitacija i Masa · Gravitacija i Nebeska mehanika · Vidi više »

Gravitacijska konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.

Gravitacijska konstanta i Masa · Gravitacijska konstanta i Nebeska mehanika · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Kilogram i Masa · Kilogram i Nebeska mehanika · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Klasična mehanika i Masa · Klasična mehanika i Nebeska mehanika · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Masa i Metar · Metar i Nebeska mehanika · Vidi više »

Množenje

3 × 4.

Masa i Množenje · Množenje i Nebeska mehanika · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Masa i Newtonov zakon gravitacije · Nebeska mehanika i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Njutn

Njutn (znak N) je mjerna jedinica SI za silu.

Masa i Njutn · Nebeska mehanika i Njutn · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Masa i Opća teorija relativnosti · Nebeska mehanika i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Masa i Sila · Nebeska mehanika i Sila · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Masa i Ubrzanje · Nebeska mehanika i Ubrzanje · Vidi više »