Brže od pregledniku!
130 odnosi: Adrien-Marie Legendre, Aksiom, Alain Connes, Alan Turing, Alexandre Grothendieck, Alfred Tarski, Algebarska geometrija, Algebra, Alonzo Church, Andrej Kolmogorov, Arhimed, Aritmetika, Arthur Cayley, Astronomija, Augustin Louis Cauchy, Élie Cartan, Évariste Galois, Benoît Mandelbrot, Bernhard Riemann, Brahmagupta, Broj, Carl Friedrich Gauss, Charles Fourier, Cijeli broj, Danilo Blanuša, David Hilbert, Definicija, Diferencijalna geometrija, Diferencijalne jednadžbe, Diferencijalni račun, Diskretna matematika, Egipat, Ekonomija, Elementi (Euklid), Emmy Noether, Eratosten, Euklid, Euklidska geometrija, Euklidski prostor, Fibonacci, Financijska matematika, Fizika, Fraktal, Funkcija (matematika), Geometrija, Georg Cantor, Gottfried Leibniz, Grčki jezik, Henri Poincaré, Hrvatska enciklopedija (LZMK), ..., Informatička tehnologija, Integral, Isaac Newton, Ivan Mirković, Jednadžba, John von Neumann, Joseph-Louis Lagrange, Kombinatorika, Kompleksni broj, Kriptografija, Kurt Gödel, Kvantna mehanika, Leonhard Euler, Leopold Kronecker, Linearna algebra, Marin Getaldić, Marko Tadić (akademik), Matematička analiza, Matematička fizika, Matematička logika, Matematički dokaz, Matrica (matematika), Medicina, Mladen Bestvina, Nicolas Bourbaki, Niels Henrik Abel, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Norbert Wiener, Numerička matematika, Opća teorija relativnosti, Optimizacija (matematika), Osnovna algebra, Pierre de Fermat, Pierre-Simon Laplace, Pitagora, Platon, Polje (matematika), Popis osnovnih tema u matematici, Poučak, Prirodne znanosti, Prirodni broj, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Prostor, Prsten (matematika), Računarstvo, Racionalni broj, Realni broj, René Descartes, Ruđer Bošković, Sibe Mardešić, Simbol, Sophus Lie, Srinivasa Ramanujan, Statistika, Stefan Banach, Stjepan Gradić, Struktura, Svetozar Kurepa, Sveučilište u Zagrebu, Tehničke znanosti, Teorija brojeva, Teorija grafova, Teorija grupa, Teorija igara, Teorija kaosa, Teorija kategorija, Teorija modela, Teorija redoslijeda, Teorija relativnosti, Teorija skupova, Teorija vjerojatnosti, Topološki prostor, Topologija, Trigonometrija, Vektor, Vektorska analiza, Vektorski prostor, Vilim Srećko Feller, Vladimir Devidé, Znanost. Proširite indeks (80 više) »
Adrien-Marie Legendre
Adrien-Marie Legendre (Pariz, 18. rujna 1752. – Pariz, 10. siječnja 1833.), bio je francuski matematičar i astronom.
Novi!!: Matematika i Adrien-Marie Legendre · Vidi više »
Aksiom
Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.
Novi!!: Matematika i Aksiom · Vidi više »
Alain Connes
'''Alain Connes''' Alain Connes (Draguignan kod Cannesa, 1. travnja 1947.), francuski matematičar, dobitnik Fieldsove medalje 1982., profesor na institutu IHÉS u Bures-sur-Yvetteu i profesor na Collège de France.
Novi!!: Matematika i Alain Connes · Vidi više »
Alan Turing
Alan Mathison Turing (London, 23. lipnja 1912. – Wilmslow, 7. lipnja 1954.), bio je britanski matematičar, kriptograf i teoretičar računalstva.
Novi!!: Matematika i Alan Turing · Vidi više »
Alexandre Grothendieck
Alexandre Grothendieck Alexandre Grothendieck (ili, ponekad, Alexander Grothendieck) (Berlin, 28. ožujka 1928. – Saint-Lizier, 13. studenoga 2014.) bio je njemačko-francuski matematičar te dobitnik Fieldsove medalje 1966.
Novi!!: Matematika i Alexandre Grothendieck · Vidi više »
Alfred Tarski
Alfred Tarski (Varšava, 14. siječnja 1901. – Berkeley, 26. listopada 1983.), poljsko-američki logičar i matematičar, najpoznatiji po radu u područjima teorije modela, metamatematike i algebarske logike.
Novi!!: Matematika i Alfred Tarski · Vidi više »
Algebarska geometrija
Algebarska geometrija je grana matematike koja razvija geometrijsko pojmovlje i geometrijske metode u izučavanju algebarskih struktura, a posebno (unitalnih) komutativnih asocijativnih algebri.
Novi!!: Matematika i Algebarska geometrija · Vidi više »
Algebra
Algebra (ar. الجبر, al-gabr, što znači „spajanje (polomljenih) kostiju“) označava niz različitih, no međusobno povezanih, pojmova u matematici.
Novi!!: Matematika i Algebra · Vidi više »
Alonzo Church
Alonzo Church (Washington, DC, 14. lipnja 1903. – 11. kolovoza 1995.), američki matematičar i logičar, zaslužan za neke od teoretskih osnova računarstva.
Novi!!: Matematika i Alonzo Church · Vidi više »
Andrej Kolmogorov
Andrej Kolmogorov Andrej Nikolajevič Kolmogorov (rus. Андре́й Никола́евич Колмого́ров) (Tambov, 25. travnja 1903. – Moskva, 20. listopada 1987.), veliki ruski matematičar.
Novi!!: Matematika i Andrej Kolmogorov · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Matematika i Arhimed · Vidi više »
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Novi!!: Matematika i Aritmetika · Vidi više »
Arthur Cayley
Arthur Cayley (Richmond, 16. kolovoza 1821. – Cambridge, 26. siječnja 1895.) bio je znameniti britanski matematičar.
Novi!!: Matematika i Arthur Cayley · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Matematika i Astronomija · Vidi više »
Augustin Louis Cauchy
'''Augustin Louis Cauchy''' Augustin Louis Cauchy (Pariz, 21. kolovoza 1789. – Sceaux, 23. svibnja 1857.), francuski matematičar.
Novi!!: Matematika i Augustin Louis Cauchy · Vidi više »
Élie Cartan
Élie Joseph Cartan (Dolomieu, 9. travnja 1869. – Pariz, 6. svibnja 1951.), francuski matematičar Bio je profesor na sveučilištima u Montpellieru, Lyonu, Nancyju i pariškoj Sorbonni.
Novi!!: Matematika i Élie Cartan · Vidi više »
Évariste Galois
Évariste Galois (Bourg-la-Reine, Pariz, 25. listopada 1811. – Pariz, 31. svibnja 1832.) bio je francuski matematičar, koji je tijekom svog kratkog života ostao nezapažen, ali je postumno dobio zasluženo priznanje za po njemu nazvanu Galoisovu teoriju.
Novi!!: Matematika i Évariste Galois · Vidi više »
Benoît Mandelbrot
Benoît Mandelbrot Benoit B. Mandelbrot (Varšava, 20. studenog 1924. -, 14. listopada 2010.), bio je francuski matematičar poljskog podrjetla.
Novi!!: Matematika i Benoît Mandelbrot · Vidi više »
Bernhard Riemann
Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.
Novi!!: Matematika i Bernhard Riemann · Vidi više »
Brahmagupta
Ilustacija iz 19. stoljeća Brahmagupta (ब्रह्मगुप्त) (598. – 668.) je bio indijski matematičar i astronom.
Novi!!: Matematika i Brahmagupta · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Matematika i Broj · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Matematika i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Charles Fourier
'''François Marie Charles Fourier''' François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. travnja 1772. – Pariz, 8. listopada 1837.), francuski utopijski socijalist Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. stoljeća.
Novi!!: Matematika i Charles Fourier · Vidi više »
Cijeli broj
Cijeli brojevi proširenje su skupa prirodnih brojeva neutralnim elementom za zbrajanje, nulom, i brojevima koji su njima suprotni, to jest brojevima s kojima zbrojeni daju nulu.
Novi!!: Matematika i Cijeli broj · Vidi više »
Danilo Blanuša
Danilo Blanuša Danilo Blanuša (Osijek, 7. prosinca 1903. – Krapinske Toplice, 8. kolovoza 1987.) bio je jedan od najvećih hrvatskih matematičara 20.
Novi!!: Matematika i Danilo Blanuša · Vidi više »
David Hilbert
David Hilbert David Hilbert (23. siječnja 1862. – 14. veljače 1943.) bio je njemački matematičar, priznat kao jedan od najutjecajnijih i najsvestranijih matematičara devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća.
Novi!!: Matematika i David Hilbert · Vidi više »
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Novi!!: Matematika i Definicija · Vidi više »
Diferencijalna geometrija
Diferencijalna geometrija bavi se izučavanjem geometrijskih svojstava prostora na kojima se mogu primjenjivati metode diferencijalnog računa.
Novi!!: Matematika i Diferencijalna geometrija · Vidi više »
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Novi!!: Matematika i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »
Diferencijalni račun
Graf funkcije, označen crnom bojom, i tangenta funkcije, označena crvenom bojom. Nagib tangente linije jednak je derivaciji funkcije na označenom mjestu. Diferencijalni račun je područje unutar matematičke analize koja se bavi derivacijama i diferencijalima.
Novi!!: Matematika i Diferencijalni račun · Vidi više »
Diskretna matematika
Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti.
Novi!!: Matematika i Diskretna matematika · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Matematika i Egipat · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Matematika i Ekonomija · Vidi više »
Elementi (Euklid)
Euklid je bio Platonov student u Ateni, dok je većinu života proveo radeći u Aleksandriji, Egiptu, gdje je osnovao matematičku akademiju.
Novi!!: Matematika i Elementi (Euklid) · Vidi više »
Emmy Noether
Emmy Noether Amalie Emmy Noether (Erlangen, 23. ožujka 1882. – Bryn Mawr, 14. travnja 1935.) bila je njemačka matematičarka.
Novi!!: Matematika i Emmy Noether · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Matematika i Eratosten · Vidi više »
Euklid
Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.
Novi!!: Matematika i Euklid · Vidi više »
Euklidska geometrija
U euklidskoj geometriji vrijedi pet Euklidovih aksioma, od kojih je jedan tzv.
Novi!!: Matematika i Euklidska geometrija · Vidi više »
Euklidski prostor
Euklidski vektorski prostor ili skraćeno euklidski prostor prvenstveno možemo smatrati onim matematičkim prostorom kojeg intuitivno svakodnevno zamišljamo.
Novi!!: Matematika i Euklidski prostor · Vidi više »
Fibonacci
Leonardo od Pise Leonardo od Pise (oko 1170. – oko 1250.), također poznat kao Leonardo Bonacci, Leonardo Fibonacci, ili samo Fibonacci, bio je talijanski matematičar, kojeg su neki uzimali za najtalentiranijeg matematičara srednjeg vijeka.
Novi!!: Matematika i Fibonacci · Vidi više »
Financijska matematika
Financijska matematika grana je primijenjene matematike koja se bavi financijskim tržištima.
Novi!!: Matematika i Financijska matematika · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Matematika i Fizika · Vidi više »
Fraktal
Mandelbrotov skup Fraktali su geometrijski objekti čija je fraktalna dimenzija strogo veća od topološke dimenzije.
Novi!!: Matematika i Fraktal · Vidi više »
Funkcija (matematika)
Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje članova jednog skupa (domena) u drugi (kodomena).
Novi!!: Matematika i Funkcija (matematika) · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Matematika i Geometrija · Vidi više »
Georg Cantor
Georg Cantor Georg Cantor (Petrograd, 3. ožujka 1845. — Halle, 6. siječnja 1918.) njemački matematičar, utemeljitelj teorije skupova.
Novi!!: Matematika i Georg Cantor · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Matematika i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Matematika i Grčki jezik · Vidi više »
Henri Poincaré
'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.
Novi!!: Matematika i Henri Poincaré · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Matematika i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Informatička tehnologija
Informatička tehnologija (IT) je razvoj, istraživanje, provedba, dizajn i upravljanje informatičkim sustavima pogotovo programskom opremom (softver) i računalnom sklopovnom podrškom (hardver).
Novi!!: Matematika i Informatička tehnologija · Vidi više »
Integral
Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.
Novi!!: Matematika i Integral · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Matematika i Isaac Newton · Vidi više »
Ivan Mirković
Ivan Mirković je hrvatsko-američki matematičar školovan u Zagrebu i Salt Lake Cityju u okviru poznate zagrebačke škole teorije reprezentacija (koju su početkom 1970-tih osnovali Hrvoje Kraljević i Dragan Miličić), a sada redovni profesor na Sveučilištu Massachusetts u Amherstu (SAD).
Novi!!: Matematika i Ivan Mirković · Vidi više »
Jednadžba
Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.
Novi!!: Matematika i Jednadžba · Vidi više »
John von Neumann
John von Neumann (mađarski Margittai Neumann János Lajos) (Budimpešta, Austro-Ugarska, 28. prosinca 1903. – Washington, SAD, 2. veljače 1957.) je bio američki matematičar i polihistor mađarskog porijekla, koji je postigao značajne doprinose širokom spektru disciplina, kao što su kvantna mehanika, funkcionalna analiza, teorija skupova, topologija, ekonomika, računarstvo, numerička analiza, hidrodinamika (eksplozija), statistika i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.
Novi!!: Matematika i John von Neumann · Vidi više »
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Novi!!: Matematika i Joseph-Louis Lagrange · Vidi više »
Kombinatorika
Kombinatorika (kombinatorna matematika) je grana diskretne matematike koja se bavi diskretnim strukturama koje su finitne ili koje se mogu brojiti.
Novi!!: Matematika i Kombinatorika · Vidi više »
Kompleksni broj
Kompleksni brojevi su algebarski izrazi oblika a + bi, gdje su a i b realni brojevi, a i imaginarna jedinica koja ispunjava jednadžbu i^2.
Novi!!: Matematika i Kompleksni broj · Vidi više »
Kriptografija
Kriptografija je znanstvena disciplina o metodama za slanje poruka (informacija) u obliku koji će biti razumljiv samo onima koji ih znaju pročitati, odnosno samo onima kojima su namijenjene.
Novi!!: Matematika i Kriptografija · Vidi više »
Kurt Gödel
Kurt Friedrich Gödel (Brno, 28. travnja 1906. – Princeton, 14. siječnja 1978.) je bio austrijsko-američki matematičar i logičar, koji je 1931. godine dokazao kompletnost prvog reda infinitezimalnog računa funkcija.
Novi!!: Matematika i Kurt Gödel · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Matematika i Kvantna mehanika · Vidi više »
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Matematika i Leonhard Euler · Vidi više »
Leopold Kronecker
Leopold Kronecker (Liegnitz, 7. prosinca 1823. – Berlin, 29. prosinca 1891.) bio je istaknuti njemački matematičar i logičar.
Novi!!: Matematika i Leopold Kronecker · Vidi više »
Linearna algebra
Linearna algebra (lat. linealis - pripada liniji), je matematička disciplina (grana algebre) koja se bavi sustavima linearnih jednadžbi, linearnim preslikavanjima, te s tim idejama povezanim matematičkim objektima, prije svega vektorima, matricama, vektorskim prostorima i linearnim operatorima među vektorskim prostorima.
Novi!!: Matematika i Linearna algebra · Vidi više »
Marin Getaldić
Marin Getaldić (lat. Marinus Ghetaldus; Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.), hrvatski matematičar i fizičar.
Novi!!: Matematika i Marin Getaldić · Vidi više »
Marko Tadić (akademik)
Prof.dr.sc Marko Tadić (Kolo 16. studenog 1953.), znanstvenik, redoviti profesor na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu i redoviti član HAZU.
Novi!!: Matematika i Marko Tadić (akademik) · Vidi više »
Matematička analiza
Matematička analiza, grana je matematike koja se bavi zasnivanjem i tehnikama diferencijalnog i integralnog računa, te drugih primjera korištenja limesa (granične vrijednosti ili prijelaza) kao što je teorija (beskonačnih) redova, beskonačnih produkata, razvoja analitičkih funkcija u red, analitičkim produljenjem, varijacijskim računom i slično.
Novi!!: Matematika i Matematička analiza · Vidi više »
Matematička fizika
Matematička fizika je znanstvena grana na granici između matematike i fizike.
Novi!!: Matematika i Matematička fizika · Vidi više »
Matematička logika
Matematička ili moderna logika je grana matematike i logike koja se bavi prikazom tradicionalne logike simbolima (pa se još naziva i simboličkom logikom), pri čemu je sve potpuno definirano te nema mogućnosti različitog shvaćanja kao što je to često u tradicionalnoj logici.
Novi!!: Matematika i Matematička logika · Vidi više »
Matematički dokaz
Matematički dokaz je logičko-matematički postupak kojim se s pomoću aksioma i ranije dokazanih teorema potvrđuje ili opovrgava neki iskaz ili teorem.
Novi!!: Matematika i Matematički dokaz · Vidi više »
Matrica (matematika)
U matematici, matrica je pravokutna tablica brojeva, ili općenito, tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti.
Novi!!: Matematika i Matrica (matematika) · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Matematika i Medicina · Vidi više »
Mladen Bestvina
Mladen Bestvina 1986. godine. Prof.
Novi!!: Matematika i Mladen Bestvina · Vidi više »
Nicolas Bourbaki
Nicolas Bourbaki je pseudonim pod kojim objavljuje grupa francuskih matematičara.
Novi!!: Matematika i Nicolas Bourbaki · Vidi više »
Niels Henrik Abel
Niels Henrik Abel (Nedstrand, 5. kolovoza 1802. – Froland, 6. travnja 1829.), norveški matematičar.
Novi!!: Matematika i Niels Henrik Abel · Vidi više »
Nikolaj Ivanovič Lobačevski
'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.
Novi!!: Matematika i Nikolaj Ivanovič Lobačevski · Vidi više »
Norbert Wiener
Norbert Wiener (Columbia, Missouri, 26. studenog 1894. – Stockholm, Švedska, 18. ožujka 1964.), američki filozof i matematičar.
Novi!!: Matematika i Norbert Wiener · Vidi više »
Numerička matematika
Numerička matematika je grana matematike koja se bavi numeričkim približnim (aproksimativnim) rješavanjem matematičkih problema.
Novi!!: Matematika i Numerička matematika · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Matematika i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Optimizacija (matematika)
Maksimum funkcije dviju varijabli Optimizacija ili matematičko programiranje je grana matematike koja proučava maksimiziranje i minimiziranje funkcija.
Novi!!: Matematika i Optimizacija (matematika) · Vidi više »
Osnovna algebra
Osnovna ili apstraktna algebra je disciplina matematike koja se bavi primjenom logike za građenje formalne osnove za matematiku.
Novi!!: Matematika i Osnovna algebra · Vidi više »
Pierre de Fermat
Pierre de Fermat Pierre de Fermat (17. kolovoza 1601. – 12. siječnja 1665.) bio je francuski matematičar i pravnik.
Novi!!: Matematika i Pierre de Fermat · Vidi više »
Pierre-Simon Laplace
Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.
Novi!!: Matematika i Pierre-Simon Laplace · Vidi više »
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Novi!!: Matematika i Pitagora · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Matematika i Platon · Vidi više »
Polje (matematika)
U apstraktnoj algebri, polje je algebarska struktura u kojoj se mogu izvoditi operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja (osim dijeljenja s nulom), i gdje vrijede poznata pravila iz aritmetike običnih brojeva.
Novi!!: Matematika i Polje (matematika) · Vidi više »
Popis osnovnih tema u matematici
Matematika je znanost koja se bavi pitanjima vezanim za brojeve, prostor, strukture i promjene.
Novi!!: Matematika i Popis osnovnih tema u matematici · Vidi više »
Poučak
Teorem ili poučak je iskaz u kojem se uočava da neki matematički pojam (uz, možda, još neke uvjete) ima još neke karakteristike osim onih danih u definiciji tog pojma (npr. da je 1>0) i ta se tvrdnja mora dokazati.
Novi!!: Matematika i Poučak · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Matematika i Prirodne znanosti · Vidi više »
Prirodni broj
Prirodni brojevi koriste se za pobrojavanje: jedna jabuka u košari, dvije jabuke u košari, tri jabuke u košari; šest jabuka u tri košare. U matematici, prirodni brojevi jesu brojevi jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4) i tako redom.
Novi!!: Matematika i Prirodni broj · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Matematika i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Matematika i Prostor · Vidi više »
Prsten (matematika)
Prsten (dulji naziv: prsten s jedinicom) je bilo koji neprazan skup R zajedno s dvjema (svuda definiranim) binarnim operacijama koje možemo radi potrebe definicije označiti s + (zbrajanje elemenata prstena) i · (množenje elemenata prstena) tako da vrijedi: 1) (R, +) je abelova grupa, tj. vrijedi.
Novi!!: Matematika i Prsten (matematika) · Vidi više »
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Novi!!: Matematika i Računarstvo · Vidi više »
Racionalni broj
Racionalni broj (lat. ratio – omjer, razmjer) je broj nastao dijeljenjem cijelog broja s prirodnim brojem, npr.
Novi!!: Matematika i Racionalni broj · Vidi više »
Realni broj
Odnos skupova brojeva Skup realnih brojeva \mathbb je unija skupa racionalnih brojeva \mathbb i skupa iracionalnih brojeva.
Novi!!: Matematika i Realni broj · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Matematika i René Descartes · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Matematika i Ruđer Bošković · Vidi više »
Sibe Mardešić
Sibe Mardešić (Bergerdorf - Hamburg, 20. lipnja 1927. – Zagreb, 18. lipnja 2016.), hrvatski akademik.
Novi!!: Matematika i Sibe Mardešić · Vidi više »
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Novi!!: Matematika i Simbol · Vidi više »
Sophus Lie
Sophus Lie (Nordfjordeid, 17. prosinca 1842. – Kristiania, 18. veljače 1889.) bio je norveški matematičar, osnivač teorije grupa transformacija (Liejeve grupe), kojom je znatno unaprijedio diferencijalnu geometriju i teoriju diferencijalnih jednadžbi.
Novi!!: Matematika i Sophus Lie · Vidi više »
Srinivasa Ramanujan
Srinivasa Ramanujan (Erode, Indija, 22. prosinca 1887. – Kumbakonam, Indija 26. travnja 1920.) - indijski matematičar u vrijeme Britanske Indije, prirodni matematički genij, čudo od djeteta, jedan od najinteligentnijih i najplodnijih matematičara, koji je široj javnosti ostao uglavnom nepoznat i nepriznat.
Novi!!: Matematika i Srinivasa Ramanujan · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Matematika i Statistika · Vidi više »
Stefan Banach
Stefan Banach Stefan Banach (Krakov, 30. ožujka 1892. – Lavov, 31. kolovoza 1945.) - poljski matematičar koji se generalno smatra jednim od najznačajnijih i najutjecajnijih matematičara 20. stoljeća.
Novi!!: Matematika i Stefan Banach · Vidi više »
Stjepan Gradić
Stjepan Gradić ili Stefano Gradi (Dubrovnik, 6. ožujka 1613. – Rim, 2. svibnja 1683.), hrvatski polihistor, filozof, pjesnik, znanstvenik, prevoditelj, isusovac i diplomat.
Novi!!: Matematika i Stjepan Gradić · Vidi više »
Struktura
Struktura (lat.: structura.
Novi!!: Matematika i Struktura · Vidi više »
Svetozar Kurepa
Svetozar Kurepa (Majske Poljane pokraj Gline, 25. svibnja 1929. – Zagreb, 2. veljače 2010.), hrvatski matematičar, profesor emeritus Matematičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autor niza udžbenika iz matematike.
Novi!!: Matematika i Svetozar Kurepa · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Matematika i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tehničke znanosti
Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Različiti elektromotori Tehničke znanosti su primijenjene (praktične) znanosti koje primjenjuju teorijske temelje prirodnih znanosti.
Novi!!: Matematika i Tehničke znanosti · Vidi više »
Teorija brojeva
Teorija brojeva je grana opće matematike koja izučava svojstva cijelih brojeva.
Novi!!: Matematika i Teorija brojeva · Vidi više »
Teorija grafova
Teorija grafova, grana diskretne matematike koja se bavi grafovima, vrstom matematičkih objekata, jer njima možemo modelirati složene probleme veoma jednostavno.
Novi!!: Matematika i Teorija grafova · Vidi više »
Teorija grupa
Teorija grupa je grana matematike koja se bavi proučavanjem grupa i njihovih svojstava.
Novi!!: Matematika i Teorija grupa · Vidi više »
Teorija igara
Teorija igara grana je primijenjene matematike koja izučava strategijske situacije odnosno situacije sukoba i kooperacije u kojima uspjeh neke racionalne osobe odnosno učesnika u odlučivanju ovisi o odlukama drugih racionalnih osoba.
Novi!!: Matematika i Teorija igara · Vidi više »
Teorija kaosa
Primjer Lorenzovog atraktora Teorija kaosa opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način (pojam kaos obično označava nered ili slučaj).
Novi!!: Matematika i Teorija kaosa · Vidi više »
Teorija kategorija
Teorija kategorija je grana matematike koja formalizira zajednice matematičkih struktura u obliku označenih usmjerenih grafova zvanima kategorijama.
Novi!!: Matematika i Teorija kategorija · Vidi više »
Teorija modela
Teorija modela je dio matematike koji se bavi realizacijama aksiomatskih teorija u terminima drugih matematičkih struktura.
Novi!!: Matematika i Teorija modela · Vidi više »
Teorija redoslijeda
Teorija redoslijeda je grana matematike koja proučava binarne relacije koje obuhvaćaju intuitivnu ideju redoslijeda.
Novi!!: Matematika i Teorija redoslijeda · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Matematika i Teorija relativnosti · Vidi više »
Teorija skupova
Teorija skupova je matematička teorija o skupovima, koji su kolekcije apstraktnih objekata.
Novi!!: Matematika i Teorija skupova · Vidi više »
Teorija vjerojatnosti
Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja se bavi analizom slučajnih pojava.
Novi!!: Matematika i Teorija vjerojatnosti · Vidi više »
Topološki prostor
Topološki prostor je par (X,t) skupa X i topološke strukture (topologije) t na X. U geometriji, svojstva prostora koja se ne mijenjaju kod neprekinutih rastezanja i stezanja nazivamo topološkima, ili topološki invarijantnima i proučavamo ih u grani matematike koja se naziva topologija.
Novi!!: Matematika i Topološki prostor · Vidi više »
Topologija
Topologija je grana matematike.
Novi!!: Matematika i Topologija · Vidi više »
Trigonometrija
Trigonometrija (grč. trigonon.
Novi!!: Matematika i Trigonometrija · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Matematika i Vektor · Vidi više »
Vektorska analiza
Vektorska analiza je grana matematike koja proučava diferencijalni i integralni račun nad vektorskim poljima.
Novi!!: Matematika i Vektorska analiza · Vidi više »
Vektorski prostor
Vektorski prostor je algebarska struktura inspirirana skupom svih slobodnih vektora u prostoru klasične euklidske geometrije. Vektorski ili linearni prostor jedna je od osnovnih algebarskih struktura u matematici i osnovni objekt proučavanja u grani algebre koju zovemo linearna algebra.
Novi!!: Matematika i Vektorski prostor · Vidi više »
Vilim Srećko Feller
Fellerov potpis Vilim Srećko Feller, (rodno ime: Vilibald Srećko Feller;: William 'Willy' Feller; Zagreb, 7. srpnja 1906. – New York, 14. siječnja 1970.) bio je hrvatski matematičar na području teorije vjerojatnosti.
Novi!!: Matematika i Vilim Srećko Feller · Vidi više »
Vladimir Devidé
Vladimir Devidé (Zagreb 3. svibnja 1925. – Zagreb, 22. kolovoza 2010.) bio je hrvatski matematičar, japanolog, akademik i književnik te istaknuti promicatelj japanske kulture u Hrvatskoj.
Novi!!: Matematika i Vladimir Devidé · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Matematika i Znanost · Vidi više »
