Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Max von Gallwitz i Željezni križ

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Max von Gallwitz i Željezni križ

Max von Gallwitz vs. Željezni križ

Max Karl Wilhelm von Gallwitz (Breslau, 2. svibnja 1852. – Napulj, 18. travnja 1937.) je bio njemački general i vojni zapovjednik. Željezni križ (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje.

Sličnosti između Max von Gallwitz i Željezni križ

Max von Gallwitz i Željezni križ imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Drugi svjetski rat, Francusko-pruski rat, Paul von Hindenburg, Pour le Mérite, Pruska, Prvi svjetski rat, Pukovnik, Wrocław, 1870., 1914..

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i Max von Gallwitz · Drugi svjetski rat i Željezni križ · Vidi više »

Francusko-pruski rat

Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.

Francusko-pruski rat i Max von Gallwitz · Francusko-pruski rat i Željezni križ · Vidi više »

Paul von Hindenburg

Paul Ludwig Hans Anton von Beneckendorff i von Hindenburg (Poznań, 2. listopada 1847. – Neudeck, 2. kolovoza 1934.), njemački feldmaršal i političar Hindenburg se u Prvom svjetskom ratu, kao zapovjednik Osme armije, istakao pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima.

Max von Gallwitz i Paul von Hindenburg · Paul von Hindenburg i Željezni križ · Vidi više »

Pour le Mérite

'''Pour le Mérite''' - vojna klasa Pour le Mérite, također znano i kao Plavi Max (njem. Blauer Max), je bilo najprestižnije prusko odlikovanje.

Max von Gallwitz i Pour le Mérite · Pour le Mérite i Željezni križ · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Max von Gallwitz i Pruska · Pruska i Željezni križ · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Max von Gallwitz i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Željezni križ · Vidi više »

Pukovnik

Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Max von Gallwitz i Pukovnik · Pukovnik i Željezni križ · Vidi više »

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Max von Gallwitz i Wrocław · Wrocław i Željezni križ · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

1870. i Max von Gallwitz · 1870. i Željezni križ · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i Max von Gallwitz · 1914. i Željezni križ · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Max von Gallwitz i Željezni križ

Max von Gallwitz ima 85 odnose, a Željezni križ ima 97. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 5.49% = 10 / (85 + 97).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Max von Gallwitz i Željezni križ. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »