Brže od pregledniku!
42 odnosi: Andrija Štampar, Dekan (naslov), Gorski kotar, Hrvatska, Istra, Ivan Krstitelj Cambieri, Latinski jezik, Liječnik, Medicina, Medicinski fakultet u Zagrebu, Primorje, Profesor, Socijalistička Republika Hrvatska, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 12. srpnja, 1955., 1957., 1958., 1959., 1960., 1962., 1964., 1966., 1968., 1970., 1972., 1974., 1979., 1983., 1987., 1990., 1994., 1995., 1999., 20. lipnja, 2003., 2008., 2014., 2020., 21. studenoga.
Andrija Štampar
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Andrija Štampar · Vidi više »
Dekan (naslov)
U akademskoj upravi (npr. u školama ili na fakultetima) dekan je naziv za osobu koja je glavni upravitelj neke akademske jedinice, ili nekog akademskog područja, ili oboje.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Dekan (naslov) · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Gorski kotar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Istra · Vidi više »
Ivan Krstitelj Cambieri
Ivan Krstitelj Cambieri (Giovanni Battista Cambieri)Muzur, Amir.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Ivan Krstitelj Cambieri · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Latinski jezik · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Liječnik · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Medicina · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Primorje
* obala,.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Primorje · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Profesor · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Sveučilište u Rijeci
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i Zagreb · Vidi više »
12. srpnja
12.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 12. srpnja · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1962. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1974. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1979. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 1999. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 20. lipnja · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 2003. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 2008. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 2014. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 2020. · Vidi više »
21. studenoga
21.
Novi!!: Medicinski fakultet u Rijeci i 21. studenoga · Vidi više »
