Brže od pregledniku!
48 odnosi: Argentina, Atlantski ocean, Životinje, Čile, Beringovo more, Beskralježnjaci, Carl Linné, Crno more, Ejakulat, Europska lignja, Glava, Grenland, Hrskavičnjače, Hrvatska, Island, Istok, IUCN, Jadransko more, Jegulja, Južna Afrika, Južna Amerika, Kosteljci, Kosteljke, Latinski jezik, More, Morski psi, Murmansk, Novi Zeland, Obala, Obična hobotnica, Ocean, Parangal, Peraja, Prečnouste, Rep, Ribe, Rusija, Sjever, Sjeverna Amerika, Squalus, Sredozemno more, Svitkovci, Tihi ocean, Usta, Zapad, Zima, Zub, 1758..
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Kostelj i Argentina · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Kostelj i Atlantski ocean · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Kostelj i Životinje · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Kostelj i Čile · Vidi više »
Beringovo more
Položaj Beringovog mora Beringovo more je rubno more na sjevernom kraju Tihog oceana, između Sjeverne Amerike i Azije.
Novi!!: Kostelj i Beringovo more · Vidi više »
Beskralježnjaci
Morski krastavac (''Thelenota ananas'') Beskralježnjaci (Invertebrata ili Avertebrata) su sve životinje koje nemaju kralježnicu.
Novi!!: Kostelj i Beskralježnjaci · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Kostelj i Carl Linné · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Kostelj i Crno more · Vidi više »
Ejakulat
petrijevoj zdjelici Sperma (od grčke riječi σπέρμα, spérma, što znači sjeme) ili ejakulat (od latinske riječi eiaculari: izbaciti, odnosno eiaculatum: ono što je izbačeno) mutna je mliječnobijela do blijedožuta tekućina koja se pod određenim uvjetima izbacuje iz sjemenih puteva, a sastoji se od spermija, sekreta spolnih žlijezda i sekreta epididimisa.
Novi!!: Kostelj i Ejakulat · Vidi više »
Europska lignja
Europska lignja (Loligo vulgaris) vrsta je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae.
Novi!!: Kostelj i Europska lignja · Vidi više »
Glava
Anatomija ljudske glave Glava je anatomski naziv za dio tijela, u kojemu se nalaze mozak, usta i osjetilni organi (oči, uši i nos).
Novi!!: Kostelj i Glava · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Kostelj i Grenland · Vidi više »
Hrskavičnjače
Hrskavičnjače (lat. Chondrichtyes) nekada su smatrane razredom riba u skupini čeljustoustih (Gnathostomata), danas se vode kao pakoljeno (parvphylum).
Novi!!: Kostelj i Hrskavičnjače · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kostelj i Hrvatska · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Kostelj i Island · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Kostelj i Istok · Vidi više »
IUCN
Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources, skraćeno IUCN) je međunarodna organizacija koja djeluje na području očuvanja prirode i održivog iskorištavanja prirodnih bogatstava.
Novi!!: Kostelj i IUCN · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Kostelj i Jadransko more · Vidi više »
Jegulja
europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).
Novi!!: Kostelj i Jegulja · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: Kostelj i Južna Afrika · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Kostelj i Južna Amerika · Vidi više »
Kosteljci
Kosteljci (lat. Squalidae) porodica manjih morskih pasa raširenih po svim oceanima.
Novi!!: Kostelj i Kosteljci · Vidi više »
Kosteljke
Kosteljke (lat. Squaliformes) red morskih pasa kojemu pripada sedam porodica sa 137 vrsta.
Novi!!: Kostelj i Kosteljke · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kostelj i Latinski jezik · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Kostelj i More · Vidi više »
Morski psi
kitopsine (12 m), megalodona (16-20 m) i čovjeka Morski psi (Selachimorpha), nadred kralježnjaka iz razreda hrskavičnjaka.
Novi!!: Kostelj i Morski psi · Vidi više »
Murmansk
100px Arktičkom oceanu Murmanska kovanica Murmansk (ruski: Му́рманск, samijski: Murmanska) je grad na sjeveru Rusije, u Murmanskoj oblasti, na Fenoskandiji, korijenu poluotoka Kole.
Novi!!: Kostelj i Murmansk · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Kostelj i Novi Zeland · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Kostelj i Obala · Vidi više »
Obična hobotnica
Hobotnica (lat. Octopus vulgaris) je vrsta mekušca iz porodice Octopodidae.
Novi!!: Kostelj i Obična hobotnica · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Kostelj i Ocean · Vidi više »
Parangal
Parangal pripremljen za ribolov. Parangal je alat i ribolovna tehnika namijenjena lovu pridnene i pelagijske ribe, a koristi se u gospodarskom i sportskom ribolovu.
Novi!!: Kostelj i Parangal · Vidi više »
Peraja
Vatrena riba (''Pterois sphex'') je jedna od vrsta čije leđne peraje imaju otrovne žlijezde Peraje su mesnati, pokretni organ za kretanje i stabilizirajući organ svitkovaca i nekih mekušaca koji žive u vodi.
Novi!!: Kostelj i Peraja · Vidi više »
Prečnouste
Prečnouste (lat. Elasmobranchii odnosno EuselachiiNeven Milišić, Sva riba Jadranskog mora, Split, Marjan tisak, 2007. (sv. 1)) su hrskavičnjače u koje se ubrajaju još samo suvremeni morski psi i ražovke s više od 930 recentnih vrsta.
Novi!!: Kostelj i Prečnouste · Vidi više »
Rep
Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.
Novi!!: Kostelj i Rep · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Kostelj i Ribe · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Kostelj i Rusija · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Kostelj i Sjever · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Kostelj i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Squalus
Squalus rod manjih morskih pasa iz porodice kosteljaca raširenih po svim oceanima.
Novi!!: Kostelj i Squalus · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Kostelj i Sredozemno more · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Kostelj i Svitkovci · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Kostelj i Tihi ocean · Vidi više »
Usta
Nosna i '''usna šupljina''' te jednjak Usta (također se nazivaju i usna šupljina) su otvor kroz koji živa bića uzimaju hranu i vodu.
Novi!!: Kostelj i Usta · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Kostelj i Zapad · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Kostelj i Zima · Vidi više »
Zub
Presjek kutnjaka Zubi čovjeka Zubi (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi (nisu kosti), koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini.
Novi!!: Kostelj i Zub · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Kostelj i 1758. · Vidi više »
