Brže od pregledniku!
41 odnosi: Željezno doba, Željezo, Bakar, Bakreno doba, Bliski istok, Brončano doba, Bronca, Burgundija, Citadela, Civilizacija, Europa, Fibula (nakit), Glina (tlo), Gradina (tip naselja), Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu, Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu, Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu, Izum, Kamen, Kameno doba, Kositar, Kotač, Kovine, Krater, Latenska kultura, Legura, Mala Azija, Metalurgija, Mlađe kameno doba, Oružje, Prapovijest, Prokuplje, Rim, Ruda, Rudnik, Srbija, Stijena, Suhozid, Umjetnost metalnog doba, Zlato, 1. stoljeće.
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Metalno doba i Željezno doba · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Metalno doba i Željezo · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Metalno doba i Bakar · Vidi više »
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Metalno doba i Bakreno doba · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Metalno doba i Bliski istok · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Metalno doba i Brončano doba · Vidi više »
Bronca
Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).
Novi!!: Metalno doba i Bronca · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Metalno doba i Burgundija · Vidi više »
Citadela
Budimpešti Citadela je pojam koji označava najsnažnije utvrđeni, obično središnji dio utvrde, uporišta.
Novi!!: Metalno doba i Citadela · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Metalno doba i Civilizacija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Metalno doba i Europa · Vidi više »
Fibula (nakit)
halštatske kulture liburnska fibula, snimljena u Arheološkom muzeju u Zadru Fibula (latinski za "učvrstiti") (spona, kopča) je predmet koji služi za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, drevni oblik broša.
Novi!!: Metalno doba i Fibula (nakit) · Vidi više »
Glina (tlo)
Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.
Novi!!: Metalno doba i Glina (tlo) · Vidi više »
Gradina (tip naselja)
Gradina Grižane-Belgrad Gradine (gradišta) ostaci su utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka.
Novi!!: Metalno doba i Gradina (tip naselja) · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Metalno doba i Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu
Bakreno doba (eneolitik, lat. aeneus: mjeden, bakren i grč. λίϑος: kamen, drugi nazivi: halkolitik, kuprolitik)Istarska enciklopedija (LZMK) - Hrvatska enciklopedija (LZMK) - je prapovijesno razdoblje između neolitika i brončanoga doba kojemu obilježje daje preradba i uporaba bakra u izradbi oruđa, oružja i nakita.
Novi!!: Metalno doba i Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu
Brončano doba je prapovijesno razdoblje kojemu obilježje daje uporaba bronce u izradbi oruđa, oružja i nakita.
Novi!!: Metalno doba i Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu · Vidi više »
Izum
Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva.
Novi!!: Metalno doba i Izum · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Metalno doba i Kamen · Vidi više »
Kameno doba
Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.
Novi!!: Metalno doba i Kameno doba · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Metalno doba i Kositar · Vidi više »
Kotač
Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.
Novi!!: Metalno doba i Kotač · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Metalno doba i Kovine · Vidi više »
Krater
Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.
Novi!!: Metalno doba i Krater · Vidi više »
Latenska kultura
Mapa halštatske (žuto) i latenske kulture (zeleno) s imenima keltskih plemena. U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800. – 450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450.
Novi!!: Metalno doba i Latenska kultura · Vidi više »
Legura
Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.
Novi!!: Metalno doba i Legura · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Metalno doba i Mala Azija · Vidi više »
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.
Novi!!: Metalno doba i Metalurgija · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Metalno doba i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Oružje
Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.
Novi!!: Metalno doba i Oružje · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Metalno doba i Prapovijest · Vidi više »
Prokuplje
Prokuplje (ćirilično: Прокупље) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Metalno doba i Prokuplje · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Metalno doba i Rim · Vidi više »
Ruda
* Mineralne sirovine, sirovina koja se dobiva iz rudnika.
Novi!!: Metalno doba i Ruda · Vidi više »
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Novi!!: Metalno doba i Rudnik · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Metalno doba i Srbija · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Metalno doba i Stijena · Vidi više »
Suhozid
Suhozid na Velebitu Stari rimski put između suhozida Inishmaan Gardens Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta.
Novi!!: Metalno doba i Suhozid · Vidi više »
Umjetnost metalnog doba
Selo iz bakrenog doba Los Milliares, Andaluzija, Španjolska Umjetnost metalnog doba je umjetničko razdoblje koje se javlja nakon neolitika, pojavom metalurgije metala, ponajprije bakra, a koje završava pojavom prvih civilizacija s kojima se jedno vrijeme i preklapa.
Novi!!: Metalno doba i Umjetnost metalnog doba · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Metalno doba i Zlato · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Metalno doba i 1. stoljeće · Vidi više »
