Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Meteorologija i Oblaci

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Meteorologija i Oblaci

Meteorologija vs. Oblaci

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Sličnosti između Meteorologija i Oblaci

Meteorologija i Oblaci imaju 52 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aerosol, Atmosfera, Brzina, Celzij, Dim, Duga, Grmljavinska oluja, Halo (optička pojava), Kondenzacija, Led, Litra, Luke Howard, Magla, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Mraz, Munja, Oblaci, Oborina, Oluja, Optika atmosfere, Planina, Prašina, Relativna gustoća, Rosa, Rosište, Snijeg, Stratosfera, Sunčeva svjetlost, ..., Sunčevo zračenje, Sunce, Temperatura, Tlo, Toplina, Toplinsko zračenje, Tropi, Tuča, Turbulencija, Visina, Vjetar, Vlažnost zraka, Vlaga, Voda, Vodena para, Vrijeme (meteorologija), Zalazak sunca, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljopisna širina, Zrak, Zrakoplov. Proširite indeks (22 više) »

Aerosol

Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.

Aerosol i Meteorologija · Aerosol i Oblaci · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Atmosfera i Meteorologija · Atmosfera i Oblaci · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Brzina i Meteorologija · Brzina i Oblaci · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Celzij i Meteorologija · Celzij i Oblaci · Vidi više »

Dim

Dim iz vulkana Dim je mali broj malih čestica rasutih u zraku, koje su nastale nepotpunim izgararanjem tvari.

Dim i Meteorologija · Dim i Oblaci · Vidi više »

Duga

Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.

Duga i Meteorologija · Duga i Oblaci · Vidi više »

Grmljavinska oluja

Nizozemskoj Grmljavinska oluja je lokalna pojava praćena jakom kišom, pljuskovima, grmljavinom i pojačanim vjetrom.

Grmljavinska oluja i Meteorologija · Grmljavinska oluja i Oblaci · Vidi više »

Halo (optička pojava)

lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.

Halo (optička pojava) i Meteorologija · Halo (optička pojava) i Oblaci · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Kondenzacija i Meteorologija · Kondenzacija i Oblaci · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Led i Meteorologija · Led i Oblaci · Vidi više »

Litra

Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.

Litra i Meteorologija · Litra i Oblaci · Vidi više »

Luke Howard

Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Luke Howard (28. studenog 1772. – 21. ožujka 1864.), britanski kemičar i meteorolog amater.

Luke Howard i Meteorologija · Luke Howard i Oblaci · Vidi više »

Magla

Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.

Magla i Meteorologija · Magla i Oblaci · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Metar i Meteorologija · Metar i Oblaci · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Metar u sekundi i Meteorologija · Metar u sekundi i Oblaci · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Meteor i Meteorologija · Meteor i Oblaci · Vidi više »

Mraz

Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.

Meteorologija i Mraz · Mraz i Oblaci · Vidi više »

Munja

Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).

Meteorologija i Munja · Munja i Oblaci · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Meteorologija i Oblaci · Oblaci i Oblaci · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Meteorologija i Oborina · Oblaci i Oborina · Vidi više »

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Meteorologija i Oluja · Oblaci i Oluja · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Meteorologija i Optika atmosfere · Oblaci i Optika atmosfere · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Meteorologija i Planina · Oblaci i Planina · Vidi više »

Prašina

Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.

Meteorologija i Prašina · Oblaci i Prašina · Vidi više »

Relativna gustoća

Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.

Meteorologija i Relativna gustoća · Oblaci i Relativna gustoća · Vidi više »

Rosa

Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodene pare.

Meteorologija i Rosa · Oblaci i Rosa · Vidi više »

Rosište

Dijagram pokazuje maksimalni postotak vodene pare u zraku, koji može biti iznad razine mora, u ovisnosti o temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. Rosište je temperatura do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne vlage zraka), kod konstantnog tlaka, da počne kondenzacija vode.

Meteorologija i Rosište · Oblaci i Rosište · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Meteorologija i Snijeg · Oblaci i Snijeg · Vidi više »

Stratosfera

Pogled na stratosferu iz zrakoplova Stratosfera je sloj zemljine atmosfere koji se prostire između mezosfere i troposfere.

Meteorologija i Stratosfera · Oblaci i Stratosfera · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Meteorologija i Sunčeva svjetlost · Oblaci i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Meteorologija i Sunčevo zračenje · Oblaci i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Meteorologija i Sunce · Oblaci i Sunce · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Meteorologija i Temperatura · Oblaci i Temperatura · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Meteorologija i Tlo · Oblaci i Tlo · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Meteorologija i Toplina · Oblaci i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Meteorologija i Toplinsko zračenje · Oblaci i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Tropi

Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.

Meteorologija i Tropi · Oblaci i Tropi · Vidi više »

Tuča

Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.

Meteorologija i Tuča · Oblaci i Tuča · Vidi više »

Turbulencija

Turbulencija (lat. turbulentus: nemiran, uzburkan) je nepravilno vrtložno gibanje koje se pojavljuje u tekućinama i plinovima kad struje pored čvrstih predmeta ili kad im brzina strujanja prijeđe određenu granicu.

Meteorologija i Turbulencija · Oblaci i Turbulencija · Vidi više »

Visina

Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.

Meteorologija i Visina · Oblaci i Visina · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Meteorologija i Vjetar · Oblaci i Vjetar · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Meteorologija i Vlažnost zraka · Oblaci i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vlaga

tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.

Meteorologija i Vlaga · Oblaci i Vlaga · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Meteorologija i Voda · Oblaci i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Meteorologija i Vodena para · Oblaci i Vodena para · Vidi više »

Vrijeme (meteorologija)

Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.

Meteorologija i Vrijeme (meteorologija) · Oblaci i Vrijeme (meteorologija) · Vidi više »

Zalazak sunca

Zalazak Sunca. Zalazak sunca označava zalazak sunca pod horizont.

Meteorologija i Zalazak sunca · Oblaci i Zalazak sunca · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Meteorologija i Zemlja · Oblaci i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Meteorologija i Zemljina atmosfera · Oblaci i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Meteorologija i Zemljopisna širina · Oblaci i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Meteorologija i Zrak · Oblaci i Zrak · Vidi više »

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).

Meteorologija i Zrakoplov · Oblaci i Zrakoplov · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Meteorologija i Oblaci

Meteorologija ima 236 odnose, a Oblaci ima 99. Kao što im je zajedničko 52, Jaccard indeks 15.52% = 52 / (236 + 99).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Meteorologija i Oblaci. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »