Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Mezon

Indeks Mezon

Struktura piona (π+). nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Geigerov brojač. relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Mezon (prema grč.

Sadržaj

  1. 98 odnosi: Albert Einstein, Alfa-čestica, Antitvar, Atmosfera, Atomska jezgra, Barion, Beta-čestica, Bljeskalica, Bose-Einsteinova statistika, Bozoni, Brojilo, Bruno Rossi, Brzina svjetlosti, Burton Richter, Carl David Anderson, Dušik, Električni naboj, Električno polje, Elektrodinamika, Elektromagnetska sila, Elektron, Elektronvolt, Elementarna čestica, Elementarni naboj, Emisija, Energija, Fizika elementarnih čestica, Fotoaparat, Foton, Geigerov brojač, Gibanje, Gravitacija, Grčki jezik, Hadroni, Hideki Jukava, Hiperjezgra, Impuls sile, Ionizirajuće zračenje, Ioniziranje, Ivan Supek, Izospin, Jaka nuklearna sila, Kaon, Kisik, Klip stroja, Kondenzacijske jezgre, Kozmičke zrake, Kut, Kvark, Leća (optika), ... Proširite indeks (48 više) »

  2. Hadroni

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.

Pogledaj Mezon i Albert Einstein

Alfa-čestica

Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.

Pogledaj Mezon i Alfa-čestica

Antitvar

Antitvar je struktura sastavljena od antičestica.

Pogledaj Mezon i Antitvar

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.

Pogledaj Mezon i Atmosfera

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.

Pogledaj Mezon i Atomska jezgra

Barion

Oktet lakih bariona sa spinom 1/2. Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.

Pogledaj Mezon i Barion

Beta-čestica

beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90).

Pogledaj Mezon i Beta-čestica

Bljeskalica

Bljeskalica koja radi na osnovu magnezijevog praha iz 1909. Novija izvedba bljeskalice. Bljeskalica (eng. flash) je uređaj za odašiljanje svjetlosnih impulsa ili bljeska, pri čemu trajanje impulsa i stanke može biti različito.

Pogledaj Mezon i Bljeskalica

Bose-Einsteinova statistika

statistike. kondenzata. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Bose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante.

Pogledaj Mezon i Bose-Einsteinova statistika

Bozoni

Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.

Pogledaj Mezon i Bozoni

Brojilo

Mehanička brojila. Tipični vodomjer za kućanstva. elektromagnetskog protokomjera. Indukcijsko brojilo. Geiger-Müllerovo brojilo. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Brojilo je mjerni instrument ili naprava koja na osnovi vanjskoga (mehaničkoga, električnoga ili nekog drugog poticaja) broji u slijedu događaje, predmete ili fizikalne veličine, pribrajanjem ustanovljuje njihov zbroj od početka brojenja i stalno ga pokazuje.

Pogledaj Mezon i Brojilo

Bruno Rossi

nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. rendgenskog zračenja. Bruno Rossi, punim imenom Bruno Benedetto Rossi (Venecija, 13. travnja 1905. – Cambridge, Massachusetts, 21.

Pogledaj Mezon i Bruno Rossi

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Mezon i Brzina svjetlosti

Burton Richter

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Burton Richter (New York, 22. ožujka 1931. – Stanford, 18. srpnja 2018.), američki fizičar.

Pogledaj Mezon i Burton Richter

Carl David Anderson

Carl David Anderson (New York, New York, 3. rujna 1905. – San Marino, Kalifornija, 11. siječnja 1991.), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću pozitrona za što je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Pogledaj Mezon i Carl David Anderson

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Pogledaj Mezon i Dušik

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.

Pogledaj Mezon i Električni naboj

Električno polje

Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.

Pogledaj Mezon i Električno polje

Elektrodinamika

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Pogledaj Mezon i Elektrodinamika

Elektromagnetska sila

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile (Coulombov zakon) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Pogledaj Mezon i Elektromagnetska sila

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Mezon i Elektron

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Pogledaj Mezon i Elektronvolt

Elementarna čestica

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).

Pogledaj Mezon i Elementarna čestica

Elementarni naboj

Elementarni naboj ili elementarni električni naboj (oznaka e) je fizikalna konstanta koja je apsolutna vrijednost električnoga naboja elektrona, odnosno protona.

Pogledaj Mezon i Elementarni naboj

Emisija

Emisija (lat. emissio) može značiti.

Pogledaj Mezon i Emisija

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Mezon i Energija

Fizika elementarnih čestica

Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.

Pogledaj Mezon i Fizika elementarnih čestica

Fotoaparat

Fotoaparat ''Leica I'' iz 1927. Osnovni dijelovi digitalnog fotoparata Fotoaparat, fotografski aparat ili fotografska kamera uređaj je za snimanje fotografija kojim se pod kontroliranim uvjetima slika predmeta projicira na fotoosjetljivu podlogu.

Pogledaj Mezon i Fotoaparat

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Pogledaj Mezon i Foton

Geigerov brojač

Geigerov brojač. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo je naprava ili mjerni instrument za otkrivanje ili detekciju ionizirajućega zračenja (radioaktivnost), odnosno brojenje prolaska ionizirajućih čestica ili fotona.

Pogledaj Mezon i Geigerov brojač

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Pogledaj Mezon i Gibanje

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).

Pogledaj Mezon i Gravitacija

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Mezon i Grčki jezik

Hadroni

Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.

Pogledaj Mezon i Hadroni

Hideki Jukava

elementarnih čestica. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Mezon i Hideki Jukava

Hiperjezgra

Hiperjezgra je atomska jezgra koja sadrži najmanje jedan hiperon i više nukleona.

Pogledaj Mezon i Hiperjezgra

Impuls sile

elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.

Pogledaj Mezon i Impuls sile

Ionizirajuće zračenje

Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.

Pogledaj Mezon i Ionizirajuće zračenje

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.

Pogledaj Mezon i Ioniziranje

Ivan Supek

Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.

Pogledaj Mezon i Ivan Supek

Izospin

kvantna broja ''n''. Izospin (oznaka I) je kvantni broj hadrona koji ostaje očuvan u jakome međudjelovanju (ima istu vrijednost na početku i na kraju procesa izazvana jakim međudjelovanjem).

Pogledaj Mezon i Izospin

Jaka nuklearna sila

atomskoj jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. donjih (d) kvarkova. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.

Pogledaj Mezon i Jaka nuklearna sila

Kaon

Struktura kvarkova za neutralni kaon (K0). Struktura kvarkova za negativni kaon (K-). Struktura piona (π+). V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Kaon (ka od slova K + on; oznaka K) je mezon izgrađen od jednoga stranoga (s) kvarka ili antikvarka i drugoga antikvarka ili kvarka, koji može biti gore (u) ili dolje (d) tako da mu je kvantni broj stranosti ± 1.

Pogledaj Mezon i Kaon

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Pogledaj Mezon i Kisik

Klip stroja

Klip s osnovnim dijelovima, van cilindra Osnovne dimenzije klipa Klip (stap), mehanička naprava valjkastog oblika, smješten u otvor cilindra, s kojim čini jednu cjelinu.

Pogledaj Mezon i Klip stroja

Kondenzacijske jezgre

Indije i Bangladeša (zahvalom NASA-e). temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. zalaska Sunca. Mikrofotografije kristala iz pahuljica snijega. moru. Kondenzacijske jezgre su sićušne čestice različita podrijetla na kojima se u atmosferi kondenzira vodena para (aerosoli).

Pogledaj Mezon i Kondenzacijske jezgre

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Pogledaj Mezon i Kozmičke zrake

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Pogledaj Mezon i Kut

Kvark

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona.

Pogledaj Mezon i Kvark

Leća (optika)

Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća.

Pogledaj Mezon i Leća (optika)

Lepton

Higgsovim bozonom. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13.

Pogledaj Mezon i Lepton

Maglena komora

klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. klip. beta-čestice). Maglena komora ili Wilsonova komora je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je prezasićena vodena para, kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva.

Pogledaj Mezon i Maglena komora

Magnet

sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet.

Pogledaj Mezon i Magnet

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Pogledaj Mezon i Magnetsko polje

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Mezon i Masa

Membrana

Membrana (lat. membrana: opna) ili opna se susreće u biologiji i raznim područjima tehnike.

Pogledaj Mezon i Membrana

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Pogledaj Mezon i Metar

Mion

Higgsovim bozonom. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom, stvarajući slapove manjih čestica, koje zovemo još pljusak elementarnih čestica. Mion (eng. muon, od grč. μ + on; oznaka μ–) je lepton električnoga naboja jednakoga električnomu naboju elektrona (oko –1,602 · 10–19 C), spina 1/2, mase oko 207 puta veće od mase elektrona (oko 105,658 MeV/c²) i vremena poluraspada oko 2,2 · 10–6 s.

Pogledaj Mezon i Mion

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Pogledaj Mezon i Molekula

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Pogledaj Mezon i Nadmorska visina

Neutrino

Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.

Pogledaj Mezon i Neutrino

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.

Pogledaj Mezon i Neutron

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Pogledaj Mezon i Newtonovi zakoni gibanja

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Pogledaj Mezon i Nobelova nagrada za fiziku

Nuklearna reakcija

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.

Pogledaj Mezon i Nuklearna reakcija

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Pogledaj Mezon i Olovo (element)

Pion

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Pion ili pi-mezon (pi od slova π + on; oznaka π) je najlakši mezon, izgrađen od kvarkova i antikvarkova gore (u) i dolje (d).

Pogledaj Mezon i Pion

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Pogledaj Mezon i Pokus

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Pogledaj Mezon i Pozitron

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.

Pogledaj Mezon i Proton

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Pogledaj Mezon i Radijacija

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).

Pogledaj Mezon i Radioaktivnost

Referentni sustav

inercijskim referentnim sustavima. Referentni sustav ili referentni okvir je dogovorno određen koordinatni sustav u kojem se određuju (definiraju) položaji fizikalnih tijela (objekata) te promatra i opisuje gibanje.

Pogledaj Mezon i Referentni sustav

Rezidualna jaka nuklearna sila

Rezidualna jaka nuklearna sila je sila koja djeluje između dva ili više nukleona, pa time veže protone i neutrone u atomskoj jezgri.

Pogledaj Mezon i Rezidualna jaka nuklearna sila

Robert Andrews Millikan

Robert Andrews Millikan (Morrison, Illinois, 22. ožujka 1868. – San Marino, Kalifornija, 19. prosinca 1953.), američki eksperimentalni fizičar.

Pogledaj Mezon i Robert Andrews Millikan

Samuel Chao Chung Ting

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Samuel Chao Chung Ting (Ann Arbor, Michigan, 27. siječnja 1936.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Pogledaj Mezon i Samuel Chao Chung Ting

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Pogledaj Mezon i Sekunda

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Pogledaj Mezon i Sila

Skalar (fizika)

mm (skalar). kosini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. koordinatnom sustavu u ravnini. i pripadajući komadić puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Skalar (prema lat. scalaris: ljestvični), u fizici, je mjerna veličina određena brojčanim iznosom, na primjer duljina dužine, ploština površine.

Pogledaj Mezon i Skalar (fizika)

Slaba nuklearna sila

antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. W- bozona. Slaba nuklearna sila, slaba sila ili slabo međudjelovanje je temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija) između kvarkova i leptona, jedna od četiriju temeljnih sila, uvedena pri pokušajima objašnjenja β-komponente prirodne radioaktivnosti.

Pogledaj Mezon i Slaba nuklearna sila

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Pogledaj Mezon i Spektar (fizika)

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Pogledaj Mezon i Spin

Sraz

Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.

Pogledaj Mezon i Sraz

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Pogledaj Mezon i Staklo

Standardni model

Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. dualizam). atomskih jezgri u jezgru helija. Standardni model ili točnije rečeno standardni model čestica je opis subatomskih čestica i elektromagnetskoga, slabog i jakoga međudjelovanja, koji omogućava objašnjavanje pojava koje se uočavaju u pokusima u velikim ubrzivačima čestica.

Pogledaj Mezon i Standardni model

Subatomska čestica

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona.

Pogledaj Mezon i Subatomska čestica

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Pogledaj Mezon i Svemir

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.

Pogledaj Mezon i Teleskop

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Mezon i Temperatura

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.

Pogledaj Mezon i Teorija relativnosti

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Pogledaj Mezon i Ubrzanje

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Pogledaj Mezon i Vektor

Victor Franz Hess

V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24.

Pogledaj Mezon i Victor Franz Hess

Vremenska dilatacija

relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Pogledaj Mezon i Vremenska dilatacija

Vrijeme poluraspada

vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Pogledaj Mezon i Vrijeme poluraspada

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Mezon i Werner Heisenberg

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Pogledaj Mezon i Zakon očuvanja energije

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Mezon i Zemlja

Vidi također

Hadroni

Također poznat kao Mezoni.

, Lepton, Maglena komora, Magnet, Magnetsko polje, Masa, Membrana, Metar, Mion, Molekula, Nadmorska visina, Neutrino, Neutron, Newtonovi zakoni gibanja, Nobelova nagrada za fiziku, Nuklearna reakcija, Olovo (element), Pion, Pokus, Pozitron, Proton, Radijacija, Radioaktivnost, Referentni sustav, Rezidualna jaka nuklearna sila, Robert Andrews Millikan, Samuel Chao Chung Ting, Sekunda, Sila, Skalar (fizika), Slaba nuklearna sila, Spektar (fizika), Spin, Sraz, Staklo, Standardni model, Subatomska čestica, Svemir, Teleskop, Temperatura, Teorija relativnosti, Ubrzanje, Vektor, Victor Franz Hess, Vremenska dilatacija, Vrijeme poluraspada, Werner Heisenberg, Zakon očuvanja energije, Zemlja.