Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Mihajlo I., ruski car

Indeks Mihajlo I., ruski car

Mihajlo I. Fjodorovič Romanov (rus. Михаи́л Фёдорович Рома́нов) (Moskva, 22. srpnja 1596. – Moskva, 13. srpnja 1645.), prvi ruski car iz dinastije Romanov od 21. veljače 1613. godine.

50 odnosi: Aleksej I., ruski car, Anastasija Romanovna, Švedska, Baltičko more, Boljari, Boris Godunov, Dimitrije Požarski, Dinastija Romanov, Filaret Moskovski, Fjodor I., ruski car, Ivan IV., ruski car, Kursk, Moskva, Nikita Romanovič, Patrijarh, Poljska, Popis ruskih vladara, Pravoslavlje, Regent, Rjurikoviči, Rusi, Rusija, Ruski jezik, Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve, Smolensk, Tatari, Vasilije IV., ruski car, Vladislav IV., poljski kralj, 13. srpnja, 13. travnja, 1584., 1585., 1596., 1598., 16. stoljeće, 1609., 1610., 1612., 1613., 1614., 1616., 1617., 1618., 1619., 1632., 1633., 1634., 1645., 21. veljače, 22. srpnja.

Aleksej I., ruski car

'''Aleksej I.''' Aleksej I. (19. ožujka 1629. – 26. siječnja 1676.) je bio drugi ruski car iz dinastije Romanov od 1645. godine.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Aleksej I., ruski car · Vidi više »

Anastasija Romanovna

Anastasija Romanovna Zakharina-Jurijeva (rus. Анастасия Романовна Захарьина-Юрьева) (?, 1530. - ?, 7. kolovoza 1560.), ruska carica i prva supruga ruskog cara Ivana IV. Groznog.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Anastasija Romanovna · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Švedska · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Baltičko more · Vidi više »

Boljari

17. stoljeća. ''Moskovski boljar posjećuje svoju obiteljsku crkvu''. Sliku je naslikao Ivan Siljič Gorjuškin Sorokopudov 1912. godine. ''Svadba boljarova''. Sliku je naslikao Konstantin Egorovič Makovski 1883. godine. Boljar ili bojar (bugarski: боляр, болярин, grčki: βογιάρος, rumunjski: boier, ruski: боя́рин) bio je pripadnik najvišega sloja feudalnih bugarskih, ruskih, srpskih, vlaških, moldavskih i kasnije rumunjskih i baltičkih (današnja Litva, Latvija i Estonija) aristokracija.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Boljari · Vidi više »

Boris Godunov

Boris Godunov Boris Godunov (1552. – 13. travnja 1605.) je bio regent Rusije 1584. – 1598., veliki knez Moskve i car Rusije od 1598.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Boris Godunov · Vidi više »

Dimitrije Požarski

Dimitrije Požarski Dimitrije Požarski, Spasitelj domovine (1. studenoga 1578. – 20. travnja 1642.), ruski general i vojni vladar Rusije 4. studenoga 1612. – 21. veljače 1613.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Dimitrije Požarski · Vidi više »

Dinastija Romanov

Dinastija Romanov (rus. Рома́нов) je carska dinastija koja je vladala Rusijom od 1613. do rušenja monarhije 1917. u vrijeme Februarske revolucije.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Dinastija Romanov · Vidi više »

Filaret Moskovski

desno Filaret Moskovski, pravim imenom Fjodor Nikitič Romanov (rus. Фео́дор Ники́тич Рома́нов) (Moskva, oko 1553. – Moskva, 1. listopada 1633.), ruski boljar i patrijarh Moskovski i sve Rusije (1619. – 1633.), koji je vladao Rusijom zajedno sa svojim sinom, ruskim carem Mihajlom I. Fjodorovičem (1613. – 1645.), prvim carem iz dinastije Romanov.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Filaret Moskovski · Vidi više »

Fjodor I., ruski car

'''Fjodor I., Zvonar''' Fjodor I. Zvonar (31. svibnja 1557. – 7. siječnja 1598.), ruski car i velike knez Moskve od 18. ožujka 1584. godine.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Fjodor I., ruski car · Vidi više »

Ivan IV., ruski car

'''Ivan IV.''' Ivan IV.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Ivan IV., ruski car · Vidi više »

Kursk

Kursk (ruski: Курск) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, u Kurskoj oblasti.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Kursk · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Moskva · Vidi više »

Nikita Romanovič

Nikita Romanovič (rus. Никита Романович), poznat i kao Nikita Romanovič Zakharin-Jurjev (?, oko 1522. - ?, 23. travnja 1586.), ruski boljar i djed ruskog cara Mihajla I. Fjodoroviča, začetnika ruske carske dinastije Romanov.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Nikita Romanovič · Vidi više »

Patrijarh

* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Patrijarh · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Poljska · Vidi više »

Popis ruskih vladara

Povijest Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Popis ruskih vladara · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Pravoslavlje · Vidi više »

Regent

Regent (lat. regens.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Regent · Vidi više »

Rjurikoviči

Rjurikoviči, staroruska vladarska dinastija koju je u 9. stoljeću osnovao varjaški knez Rjurik.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Rjurikoviči · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Rusija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Ruski jezik · Vidi više »

Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve

Simeon Bekbulatovič (? – umro 5. siječnja 1616. u samostanu) kan Kasimovskog Kanata od 1567. – 1573. godine i potom veliki knez Moskve od 1574. – 1576. godine.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve · Vidi više »

Smolensk

Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Smolensk · Vidi više »

Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Tatari · Vidi više »

Vasilije IV., ruski car

Vasilije IV.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Vasilije IV., ruski car · Vidi više »

Vladislav IV., poljski kralj

Vladislav IV., poljski kralj Vladislav IV. (Krakov, 9. lipnja 1595. – Merkinė, Litva, 20. svibnja 1648.), poljski kralj od 1632. godine, izabrani ruski car između 1610. i 1612. godine i de jure veliki vojvoda Moskve od 1610. godine.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i Vladislav IV., poljski kralj · Vidi više »

13. srpnja

13.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 13. srpnja · Vidi više »

13. travnja

13.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 13. travnja · Vidi više »

1584.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1584. · Vidi više »

1585.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1585. · Vidi više »

1596.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1596. · Vidi više »

1598.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1598. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 16. stoljeće · Vidi više »

1609.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1609. · Vidi više »

1610.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1610. · Vidi više »

1612.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1612. · Vidi više »

1613.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1613. · Vidi više »

1614.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1614. · Vidi više »

1616.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1616. · Vidi više »

1617.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1617. · Vidi više »

1618.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1618. · Vidi više »

1619.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1619. · Vidi više »

1632.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1632. · Vidi više »

1633.

1633. (Rimski: MDCXXXIII), tridesetdruga je godina 17. stoljeća.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1633. · Vidi više »

1634.

Bez opisa.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1634. · Vidi više »

1645.

Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 1645. · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 21. veljače · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Mihajlo I., ruski car i 22. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Mihail I., Mihajlo I. Romanov, Mihajlo I., car Rusije.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »