Brže od pregledniku!
44 odnosi: Brodogradnja, Bugarska, Bursa, Crno more, Feodosija, Francuska, Galați (grad), Grad, Grigorij Aleksandrovič Potemkin, Gruzija, Gubernija, Herson, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ingul, Italija, Južni Bug, Kina, Luka, Lyon, Mikolajivska oblast, Moldavija, Moskva, Nova Rusija, Oblasti u Ukrajini, Odesa, Opća i nacionalna enciklopedija, Petrozavodsk, Pleven, Rumunjska, Rusija, Ruski jezik, Rusko-turski rat (1787. – 1792.), Sankt-Peterburg, Stepan Makarov, Tianjin, Tiraspol, Trst, Turska, Ukrajina, Ukrajinski jezik, 1789., 2001., 2008., 2016..
Brodogradnja
Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.
Novi!!: Mikolajiv i Brodogradnja · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Mikolajiv i Bugarska · Vidi više »
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Novi!!: Mikolajiv i Bursa · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Mikolajiv i Crno more · Vidi više »
Feodosija
Feodosija (krimskotatarski: Kefe, ruski: Феодосия, turski: Kefe, ukrajinski: Феодо́сія, Теодо́сія), također Teodosija (od grčkog: Θεοδοσία) lučki je grad na jugu Krima.
Novi!!: Mikolajiv i Feodosija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Mikolajiv i Francuska · Vidi više »
Galați (grad)
Galati (293.523 stanovnika) je najveća rumunjska luka na Dunavu i najveći brodogradilišni centar.
Novi!!: Mikolajiv i Galați (grad) · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Mikolajiv i Grad · Vidi više »
Grigorij Aleksandrovič Potemkin
Knez Potemkin Grigorij Aleksandrovič, knez Potemkin-Tavričeskij (ruski: Григорий Александрович Потёмкин, князь Потёмкин-Таврический) (24. rujna 1739. – 16. listopada 1791.) bio je ruski feldmaršal, državnik, knez i miljenik Katarine II. Njegovo ime ostat će trajno upamćeno po njegovom nastojanju da kolonizira novoosvojene i rijetko naseljene stepe južne Ukrajine, koje su pripale Rusiji nakon mirovnog Ugovora iz Kučuk - Kajnardžije 1792. Potemkin je osnovao gradove kao što su: Herson, Mykolajiv, Sevastopolj i Dnjipro.
Novi!!: Mikolajiv i Grigorij Aleksandrovič Potemkin · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Mikolajiv i Gruzija · Vidi više »
Gubernija
Prva podjela na gubernije 1708. godine. Gubernija (rus. губерния) je administrativno-teritorijalna jedinica u Carskoj Rusiji.
Novi!!: Mikolajiv i Gubernija · Vidi više »
Herson
Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.
Novi!!: Mikolajiv i Herson · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Mikolajiv i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Ingul
Ingul (ukrajinski: Інгул) je lijeva pritoka Južnoga Buga i 14.
Novi!!: Mikolajiv i Ingul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Mikolajiv i Italija · Vidi više »
Južni Bug
Južni Bug (ukr. Південний Буг, Pivdennyj Buh, rus. Южный Буг, Yuzhny Bug, tur. Aksu, starogrčki jezik: Hypanis) je rijeka u Ukrajini.
Novi!!: Mikolajiv i Južni Bug · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Mikolajiv i Kina · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Mikolajiv i Luka · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Mikolajiv i Lyon · Vidi više »
Mikolajivska oblast
Mikolajivska oblast (ukrajinski: Миколаївська область, Mykolayivs’ka oblast’, Mykolajivščyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.
Novi!!: Mikolajiv i Mikolajivska oblast · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Mikolajiv i Moldavija · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Mikolajiv i Moskva · Vidi više »
Nova Rusija
Karta Nove Rusije Nova Rusija (ruski: Новоро́ссия, ukrajinski: Новоросія) je povijesni pojam jugozapadnoga područja Ruskog Carstva od 1764.
Novi!!: Mikolajiv i Nova Rusija · Vidi više »
Oblasti u Ukrajini
Administrativna karta Ukrajine Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima (ukr. область/oblast).
Novi!!: Mikolajiv i Oblasti u Ukrajini · Vidi više »
Odesa
Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.
Novi!!: Mikolajiv i Odesa · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Mikolajiv i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Petrozavodsk
Petrozavodsk je glavni grad Republike Karelije (Sjeverozapadni savezni okrug, Rusija).
Novi!!: Mikolajiv i Petrozavodsk · Vidi više »
Pleven
Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika.
Novi!!: Mikolajiv i Pleven · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Mikolajiv i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Mikolajiv i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Mikolajiv i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko-turski rat (1787. – 1792.)
Rusko-turski rat (1787. – 1792.) bio je neuspješan pokušaj Osmanskog Carstva da vrati teritorije izgubljene u prijašnjem Rusko-turskom ratu (1768. – 1774.). Ovaj sukob odvijao se istovremeno s Habsburško-turskim ratom 1788. – 1791. godine.
Novi!!: Mikolajiv i Rusko-turski rat (1787. – 1792.) · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Mikolajiv i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Stepan Makarov
Stepan Osipovič Makarov (Mikolajiv, 8. siječnja 1849. – blizina Port Arthura, 13. travnja 1904.), ruski viceadmiral, visoko odlikovani zapovjednik ruske carske mornarice i istaknuti oceanograf.
Novi!!: Mikolajiv i Stepan Makarov · Vidi više »
Tianjin
Tianjin (kineski: 天津, pinyin: Tiānjīn; doslovno: „Carski zaljev”), poznat i kao Tjencin (po bivšoj romanizaciji imena kao Tientsin ili T'ien-chin), je grad u Narodnoj Republici Kini.
Novi!!: Mikolajiv i Tianjin · Vidi više »
Tiraspol
Glavna ulica od Tiraspola Tiraspol (mold.: Tiraspol/Тираспол) je drugi najveći grad u jugoistočnoj Moldaviji, središte separatističke oblasti Pridnjestrovlja.
Novi!!: Mikolajiv i Tiraspol · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Mikolajiv i Trst · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Mikolajiv i Turska · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Mikolajiv i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Mikolajiv i Ukrajinski jezik · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Mikolajiv i 1789. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mikolajiv i 2001. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Mikolajiv i 2008. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Mikolajiv i 2016. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Mikolajev, Mykolajiv, Nikolajev.
