Brže od pregledniku!
49 odnosi: Antun Gustav Matoš, Asanaginica, Čista stranka prava, Bihać, Bogdan Ogrizović, Crtica, Demetrova nagrada, Drama, Eugen Kumičić, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Glazbena kritika, Gospić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska čista stranka prava, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Ivan Gabelica, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književna kritika, Lektor, Libreto, Marija Kumičić, Miroslav Krleža, Modernizam (književnost), Novela, Opera, Pjesma, Praizvedba, Prvi svjetski rat, Satira, Senj, Vatroslav Lisinski, Zagreb, Zavalje, Zvonimir Vukelić, 11. veljače, 16. veljače, 1877., 1900., 1901., 1904., 1905., 1906., 1908., 1909., 1922., 1923., 25. kolovoza.
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Milan Ogrizović i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Asanaginica
Alberta Fortisa Put po Dalmaciji. Asanaginica (Hasanaginica) hrvatska je usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u Imotskoj krajini i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao 1774. godine talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis nazivajući je "morlačka balada" (morlačka.
Novi!!: Milan Ogrizović i Asanaginica · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Milan Ogrizović i Čista stranka prava · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Milan Ogrizović i Bihać · Vidi više »
Bogdan Ogrizović
Predragu Herucu. Bogdan Ogrizović (Zagreb, 30. ožujka 1911. — Zagreb, 20. prosinca 1943.), bio je hrvatski profesor fizike i matematike u srednjoj školi i sudionik Drugoga svjetskog rata na partizanskoj strani.
Novi!!: Milan Ogrizović i Bogdan Ogrizović · Vidi više »
Crtica
Crtica je kraći prozni tekst koji opisuje neki događaj iz svakidašnjeg života.
Novi!!: Milan Ogrizović i Crtica · Vidi više »
Demetrova nagrada
Demetrova nagrada, bila je hrvatska književna nagrada.
Novi!!: Milan Ogrizović i Demetrova nagrada · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Milan Ogrizović i Drama · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Milan Ogrizović i Eugen Kumičić · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Milan Ogrizović i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Milan Ogrizović i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Glazbena kritika
Glazbena kritika je dio umjetnosti.
Novi!!: Milan Ogrizović i Glazbena kritika · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Milan Ogrizović i Gospić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Milan Ogrizović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska čista stranka prava
Hrvatska čista stranka prava (HČSP) je nacionalistička te socijalno konzervativna politička stranka u Hrvatskoj, utemeljena 12. prosinca 1992. godine.
Novi!!: Milan Ogrizović i Hrvatska čista stranka prava · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Milan Ogrizović i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Ivan Gabelica
Ivan Gabelica (Podbablje, 1. listopada 1939. – Zagreb, 6. veljače 2022.), hrvatski odvjetnik, političar i publicist.
Novi!!: Milan Ogrizović i Ivan Gabelica · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Milan Ogrizović i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Milan Ogrizović i Književna kritika · Vidi više »
Lektor
* lektor (nastavnik), nastavnik praktičar na visokim školama.
Novi!!: Milan Ogrizović i Lektor · Vidi više »
Libreto
Naslovnica libreta opere ''Andrea Chénier'' Umberta Giordania iz 1921. Libreto je djelo koje sadrži riječi za glazbenu izvedbu kao što je opera, opereta ili mjuzikl.
Novi!!: Milan Ogrizović i Libreto · Vidi više »
Marija Kumičić
Marija Kumičić (Varaždin, 11. prosinca 1863. – Zagreb, 22. veljače 1945.),, Katica Čorkalo-Jemrić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 11.
Novi!!: Milan Ogrizović i Marija Kumičić · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Milan Ogrizović i Miroslav Krleža · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Milan Ogrizović i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Milan Ogrizović i Novela · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Milan Ogrizović i Opera · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Milan Ogrizović i Pjesma · Vidi više »
Praizvedba
Praizvedba je čin kada se djelo prvi put predstavlja javnosti.
Novi!!: Milan Ogrizović i Praizvedba · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Milan Ogrizović i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Milan Ogrizović i Satira · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Milan Ogrizović i Senj · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Milan Ogrizović i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Milan Ogrizović i Zagreb · Vidi više »
Zavalje
Zavalje je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Milan Ogrizović i Zavalje · Vidi više »
Zvonimir Vukelić
Zvonimir Vukelić (Senj, 14. kolovoza 1876. – Zagreb, 18. ožujka 1947.) je bio hrvatski književnik, novinar, kazališni kritičar i humorist.
Novi!!: Milan Ogrizović i Zvonimir Vukelić · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Milan Ogrizović i 11. veljače · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Milan Ogrizović i 16. veljače · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1877. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1901. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1909. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Ogrizović i 1923. · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Milan Ogrizović i 25. kolovoza · Vidi više »
