Milivoj Kujundžić i Prosjaci i sinovi

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Milivoj Kujundžić i Prosjaci i sinovi

Milivoj Kujundžić vs. Prosjaci i sinovi

Milivoj Kujundžić (općina Preko, otok Ugljan, Primorska banovina, Kraljevina SHS, 11.veljače 1928. - Zagreb, Republika Hrvatska, 9. kolovoza 2001.), bio je hrvatski političar, pravnik, sudionik narodnooslobodilačke borbe i bivši djelatnik Udbe (1947. - 1963.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str. Prosjaci i sinovi je hrvatska televizijska serija snimljena 1971. prema scenariju Ivana Raosa.

Antun Vrdoljak

Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.

Antun Vrdoljak i Milivoj Kujundžić · Antun Vrdoljak i Prosjaci i sinovi · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i Milivoj Kujundžić · Drugi svjetski rat i Prosjaci i sinovi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Milivoj Kujundžić · Hrvatska i Prosjaci i sinovi · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Hrvatska radiotelevizija i Milivoj Kujundžić · Hrvatska radiotelevizija i Prosjaci i sinovi · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Hrvatsko proljeće i Milivoj Kujundžić · Hrvatsko proljeće i Prosjaci i sinovi · Vidi više »

Imotska krajina

Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.

Imotska krajina i Milivoj Kujundžić · Imotska krajina i Prosjaci i sinovi · Vidi više »

Ivan Raos

Ivan Raos Ivan Raos (Medov Dolac, 1. siječnja 1921. – Split, 8. srpnja 1987.), hrvatski književnik.

Ivan Raos i Milivoj Kujundžić · Ivan Raos i Prosjaci i sinovi · Vidi više »

Rade Šerbedžija

Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.

Milivoj Kujundžić i Rade Šerbedžija · Prosjaci i sinovi i Rade Šerbedžija · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Milivoj Kujundžić i Sarajevo · Prosjaci i sinovi i Sarajevo · Vidi više »

Uglješa Kojadinović

Uglješa Kojadinović (Glamočani (Srbac, BiH), 14. veljače 1936. – Bosanska Gradiška, 20. lipnja 1982.), bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Milivoj Kujundžić i Uglješa Kojadinović · Prosjaci i sinovi i Uglješa Kojadinović · Vidi više »

Velo misto

Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.

Milivoj Kujundžić i Velo misto · Prosjaci i sinovi i Velo misto · Vidi više »