Brže od pregledniku!
90 odnosi: Aleksej I., ruski car, Željeznica, Židovi, Baltik, Bjelorusija, Bjeloruska nacionalna knjižnica, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Bjeloruski jezik, Boljševizam, Ceh, Crvena armija, Feniks, Glavni grad, Gradonačelnik, Gradovi heroji SSSR-a, Hrvatski jezik, Industrijska revolucija, Istočna Europa, Katedrala Djevice Marije u Minsku, Kijevska Rus', Kronika, Legenda, Lublinska unija, Moskva, Napoleon Bonaparte, Nijemci, Operacija Barbarossa, Podzemna željeznica Minsk, Poljaci, Poljska, Poljski jezik, Povijest Litve, Prvi svjetski rat, Riga, Ruska revolucija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Slavenski jezici, Sovjetski Savez, Svislač (rijeka), Treći Reich, Tri podjele Poljske, Tvornica traktora Minsk, Ukrajina, Velika Kneževina Litva, Zajednica neovisnih država, Zapadna Europa, 1. siječnja, 1067., 11. stoljeće, ..., 1324., 1326., 1441., 1499., 1569., 1591., 16. stoljeće, 1648., 1654., 1655., 1667., 1668., 1692., 17. stoljeće, 1710., 1793., 1812., 1838., 1874., 1890., 1892., 1894., 1897., 19. stoljeće, 1900., 1914., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1928., 1929., 1934., 1941., 1944., 1974., 1984., 1991., 3. srpnja. Proširite indeks (40 više) »
Aleksej I., ruski car
'''Aleksej I.''' Aleksej I. (19. ožujka 1629. – 26. siječnja 1676.) je bio drugi ruski car iz dinastije Romanov od 1645. godine.
Novi!!: Minsk i Aleksej I., ruski car · Vidi više »
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Novi!!: Minsk i Željeznica · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Minsk i Židovi · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Minsk i Baltik · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Minsk i Bjelorusija · Vidi više »
Bjeloruska nacionalna knjižnica
Bjeloruska nacionalna knjižnica (bje. Нацыянальная бібліятэка Беларусі, rus. Национальная библиотека Беларуси) je nacionalna knjižnica Bjelorusije koja se nalazi u glavnom gradu Minsku.
Novi!!: Minsk i Bjeloruska nacionalna knjižnica · Vidi više »
Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920. – 1930. status službenog jezika imali su: bjeloruski, ruski, poljski і jidiš. Kasnije, prema ustavu, svi jezici SSSR-a imali su jednaki status. No, u stvarnosti gospodario je ruski jezik dok su ostali jezici bili diskriminirani.) Glavni gradMinsk površina - ukupno - % vode 6.
Novi!!: Minsk i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Minsk i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Minsk i Boljševizam · Vidi više »
Ceh
Ceh (eng. guild) je naziv koji u najširem smislu označava zanatsko udruženje, odnosno skupina, udruženje ljudi koji rade isti posao ili obrt, pa se udružuju radi ostvarivanja svojih prava i viših ciljeva.
Novi!!: Minsk i Ceh · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Minsk i Crvena armija · Vidi više »
Feniks
Konstansa I. (337. – 350.) Rinasce piu gloriosa ("On nastane nov u većem sjaju")Feniks je po egipatskoj mitologiji sveto mitološko biće koje je u obliku vatrene ptice.
Novi!!: Minsk i Feniks · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Minsk i Glavni grad · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Minsk i Gradonačelnik · Vidi više »
Gradovi heroji SSSR-a
Grad heroj SSSR-a (ruski: город-герой) je počasni naslov kojeg se dodjeljivalo za izvanredno junaštvo tijekom Velikog Domovinskog rata (Великая Отечественная война) u SSSR-u, od 1941. – 1945. godine.
Novi!!: Minsk i Gradovi heroji SSSR-a · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Minsk i Hrvatski jezik · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Minsk i Industrijska revolucija · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Minsk i Istočna Europa · Vidi više »
Katedrala Djevice Marije u Minsku
Katedrala Imena Marijina (bjeloruski: Aрхікатэдральны касцёл Імя Найсвяцейшай Панны Марыі), rimokatolička je barokna katedrala u Minsku.
Novi!!: Minsk i Katedrala Djevice Marije u Minsku · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Minsk i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Minsk i Kronika · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Minsk i Legenda · Vidi više »
Lublinska unija
Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslije dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.
Novi!!: Minsk i Lublinska unija · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Minsk i Moskva · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Minsk i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Minsk i Nijemci · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: Minsk i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Podzemna željeznica Minsk
Plan podzemne željeznice Minsk. Podzemna željeznica Minsk (na bjeloruskom jeziku „Мінскі метрапалітэн“ ćiriličnim pismom ili „Minski metrapaliten“ latiničnim pismom) sustav je podzemnog javnog prijevoza u glavnom gradu Bjelorusije Minsku.
Novi!!: Minsk i Podzemna željeznica Minsk · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Minsk i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Minsk i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Minsk i Poljski jezik · Vidi više »
Povijest Litve
lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Minsk i Povijest Litve · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Minsk i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Minsk i Riga · Vidi više »
Ruska revolucija
Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.
Novi!!: Minsk i Ruska revolucija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Minsk i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Minsk i Rusko Carstvo · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Minsk i Slavenski jezici · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Minsk i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svislač (rijeka)
Svislač je rijeka u središnjoj Bjelorusiji.
Novi!!: Minsk i Svislač (rijeka) · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Minsk i Treći Reich · Vidi više »
Tri podjele Poljske
teritorijalnom opsegu Tri podjele Poljske odigrale su se u 18.
Novi!!: Minsk i Tri podjele Poljske · Vidi više »
Tvornica traktora Minsk
Tvornica traktora Minsk (bjeloruski: Мінскі трактарны завод (MTZ)) je glavno industrijsko poduzeće u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije.
Novi!!: Minsk i Tvornica traktora Minsk · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Minsk i Ukrajina · Vidi više »
Velika Kneževina Litva
Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.
Novi!!: Minsk i Velika Kneževina Litva · Vidi više »
Zajednica neovisnih država
Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.
Novi!!: Minsk i Zajednica neovisnih država · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Minsk i Zapadna Europa · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Minsk i 1. siječnja · Vidi više »
1067.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1067. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 11. stoljeće · Vidi više »
1324.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1324. · Vidi više »
1326.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1326. · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1441. · Vidi više »
1499.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1499. · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1569. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1591. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 16. stoljeće · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1648. · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1654. · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1655. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1667. · Vidi više »
1668.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1668. · Vidi više »
1692.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1692. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 17. stoljeće · Vidi više »
1710.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1710. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1793. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1812. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1838. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1874. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1890. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1894. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1897. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Minsk i 1900. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Minsk i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1922. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Minsk i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1929. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Minsk i 1934. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1944. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Minsk i 1974. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1984. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Minsk i 1991. · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Minsk i 3. srpnja · Vidi više »
