Brže od pregledniku!
74 odnosi: A.S. Roma, Arena Fonte Nova, Švicarska, Beşiktaş JK, Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija, Bosna i Hercegovina, Bratislava, Brazil, Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020., Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012., FC Barcelona, FC Metz, Grčka, Juventus F.C., Latvija, Letzigrund, Ljubljana, Luksemburška nogometna reprezentacija, Luksemburg, Luxembourg, Nogomet, Olympique Lyonnais, Pirej, Riga, Salvador (Brazil), Sarajevo, Slovačka, Slovenija, Stadion „Asim Ferhatović Hase”, Stadion Bilino polje, Stadion Grbavica, Stadion Karaiskakis, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018., Transfermarkt, Tuzla, Ujedinjeni Arapski Emirati, Vezni igrač (nogomet), Zürich, Zenica, 11. rujna, 12. listopada, 13. studenoga, 15. lipnja, 16. listopada, 17. studenoga, 1990., 1997., 2. travnja, ..., 2004., 2005., 2007., 2008., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2019., 2020., 2021., 2022., 24. ožujka, 25. ožujka, 26. ožujka, 29. ožujka, 3. ožujka, 3. rujna, 6. veljače, 7. lipnja, 7. listopada. Proširite indeks (24 više) »
A.S. Roma
AS Roma je talijanski nogometni klub iz Rima.
Novi!!: Miralem Pjanić i A.S. Roma · Vidi više »
Arena Fonte Nova
Arena Fonte Nova je stadion u Salvadoru, Brazil.
Novi!!: Miralem Pjanić i Arena Fonte Nova · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Miralem Pjanić i Švicarska · Vidi više »
Beşiktaş JK
Beşiktaş Jimnastik Kulübü, ili Beşiktaş J.K. je turski nogometni klub iz Istanbula.
Novi!!: Miralem Pjanić i Beşiktaş JK · Vidi više »
Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija
Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine, pod vodstvom Nogometnog saveza BiH.
Novi!!: Miralem Pjanić i Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Miralem Pjanić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Miralem Pjanić i Bratislava · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Miralem Pjanić i Brazil · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.
Europsko prvenstvo u nogometu 2020., obično nazivano UEFA Euro 2020. ili jednostavnije Euro 2020., 16.
Novi!!: Miralem Pjanić i Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.
Europsko prvenstvo u nogometu 2012. (popularno kao UEFA Euro 2012) natjecanje je koje se održavalo u Poljskoj i Ukrajini.
Novi!!: Miralem Pjanić i Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012. · Vidi više »
FC Barcelona
Futbol Club Barcelona (također poznat i pod nazivom Barcelona ili jednostavnije Barça) je profesionalni nogometni klub smješten u Barceloni (Katalonija).
Novi!!: Miralem Pjanić i FC Barcelona · Vidi više »
FC Metz
Football Club de Metz, često i FC Metz je nogometni klub iz francuskog grada Metza.
Novi!!: Miralem Pjanić i FC Metz · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Miralem Pjanić i Grčka · Vidi više »
Juventus F.C.
Álvaro Morata dolazi u Juventus 2014. godine. Juventus F.C. iz Torina, poznatiji i kao Juve, najtrofejniji je i najpopularniji talijanski nogometni klub.
Novi!!: Miralem Pjanić i Juventus F.C. · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Miralem Pjanić i Latvija · Vidi više »
Letzigrund
Letzigrund je nogometni stadion u Zürichu (Švicarska), na kojem utakmice igra FC Zürich.
Novi!!: Miralem Pjanić i Letzigrund · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Miralem Pjanić i Ljubljana · Vidi više »
Luksemburška nogometna reprezentacija
Luksemburška nogometna reprezentacija predstavlja Luksemburg u nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Miralem Pjanić i Luksemburška nogometna reprezentacija · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Miralem Pjanić i Luksemburg · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Miralem Pjanić i Luxembourg · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Miralem Pjanić i Nogomet · Vidi više »
Olympique Lyonnais
Olympique Lyonnais (često nazivan Lyon ili samo OL) je francuski nogometni klub iz Lyona.
Novi!!: Miralem Pjanić i Olympique Lyonnais · Vidi više »
Pirej
Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.
Novi!!: Miralem Pjanić i Pirej · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Miralem Pjanić i Riga · Vidi više »
Salvador (Brazil)
Salvador (puni naziv na portugalskom, São Salvador da Baía de Todos os Santos, u prijevodu: "Sveti Spasitelj Zaljeva Svih Svetih") je grad na sjeveroistočnoj obali Brazila i glavni je grad države Bahia.
Novi!!: Miralem Pjanić i Salvador (Brazil) · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Miralem Pjanić i Sarajevo · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Miralem Pjanić i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Miralem Pjanić i Slovenija · Vidi više »
Stadion „Asim Ferhatović Hase”
Stadion „Asim Ferhatović Hase” višenamjenski je stadion u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Miralem Pjanić i Stadion „Asim Ferhatović Hase” · Vidi više »
Stadion Bilino polje
Bilino polje je višenamjenski stadion u Zenici, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Miralem Pjanić i Stadion Bilino polje · Vidi više »
Stadion Grbavica
Stadion Grbavica nogometni je stadion u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Miralem Pjanić i Stadion Grbavica · Vidi više »
Stadion Karaiskakis
Karaiskakis, službeno Georgios Karaiskakis (grč. Γήπεδο Γεώργιος Καραϊσκάκης) je stadion u Pireju, Grčka.
Novi!!: Miralem Pjanić i Stadion Karaiskakis · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. je bilo 20.
Novi!!: Miralem Pjanić i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022. (arap.: 2022 كأس العالملكرة القدم, latinizirano: Kaʾs al-ʿālam li-kurat al-qadam 2022) jest 22.
Novi!!: Miralem Pjanić i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.
Novi!!: Miralem Pjanić i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. · Vidi više »
Transfermarkt
Transfermarkt je mrežna stranica koja prikazuje vijesti, izvješća, te ostale informacije o nogometu.
Novi!!: Miralem Pjanić i Transfermarkt · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Miralem Pjanić i Tuzla · Vidi više »
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Novi!!: Miralem Pjanić i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »
Vezni igrač (nogomet)
U nogometu, vezni igrač je igrač koji igra u sredini terena i obično je zaslužan za razigravanje, dodavanje i centaršuteve.
Novi!!: Miralem Pjanić i Vezni igrač (nogomet) · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Miralem Pjanić i Zürich · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Miralem Pjanić i Zenica · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Miralem Pjanić i 11. rujna · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Miralem Pjanić i 12. listopada · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: Miralem Pjanić i 13. studenoga · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Miralem Pjanić i 15. lipnja · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Miralem Pjanić i 16. listopada · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Miralem Pjanić i 17. studenoga · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Miralem Pjanić i 1990. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Miralem Pjanić i 1997. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2. travnja · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2016. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Miralem Pjanić i 2022. · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Miralem Pjanić i 24. ožujka · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Miralem Pjanić i 25. ožujka · Vidi više »
26. ožujka
26.
Novi!!: Miralem Pjanić i 26. ožujka · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Miralem Pjanić i 29. ožujka · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Miralem Pjanić i 3. ožujka · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Miralem Pjanić i 3. rujna · Vidi više »
6. veljače
6.
Novi!!: Miralem Pjanić i 6. veljače · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Miralem Pjanić i 7. lipnja · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Miralem Pjanić i 7. listopada · Vidi više »
