Brže od pregledniku!
69 odnosi: Antun Šoljan, Biblija, Bizant, Bosna, Cerić, Dalibor Brozović, Dalmacija, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dualizam (filozofija), Dubrovnik, Filozofski fakultet u Zagrebu, Geografija, Gnosticizam, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Islam, Ivo Pilar, Jaroslav Šidak, Josip Pavičić, Katolička Crkva, Kijevska Rus', Latinski jezik, Lovro Županović, Marcel Proust, Memorandum SANU, Milan Šufflay, Mirko Valentić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nada Klaić, Nataša Bašić, Osijek, Petar Šegedin, Pisac, Polihistor, Povijesni muzej, Povijest, Povjesničar, Prevoditelj, Prodekan, Publicistika, Radovan Pavić, Roger Martin du Gard, Slaven Letica, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srednji vijek, Sredozemlje, Stjepan Babić, Tolteci, Traktat, ..., Velika Srbija, Vinkovci, Vlatko Pavletić, Zadar, Zagreb, Zdravko Tomac, Zvonimir Majdak, 14. stoljeće, 1914., 1932., 1948., 1954., 1967., 1989., 1991., 2. ožujka, 2002., 21. srpnja, 3. stoljeće. Proširite indeks (19 više) »
Antun Šoljan
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.
Novi!!: Miroslav Brandt i Antun Šoljan · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Miroslav Brandt i Biblija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Miroslav Brandt i Bizant · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Miroslav Brandt i Bosna · Vidi više »
Cerić
Cerić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Nuštar, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Miroslav Brandt i Cerić · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Miroslav Brandt i Dalibor Brozović · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Brandt i Dalmacija · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Miroslav Brandt i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Dualizam (filozofija)
Dualizam u filozofiji označava mišljenje – oprečno monizmu – da postoje dvije iskonske, ravnopravne i nesvodljive kategorije stvarnosti (dva osnovna modaliteta, dvije iskonske "supstancije", dva konstitutivna principa svega, što postoji): duh i tvar, odnosno ideja i materija.
Novi!!: Miroslav Brandt i Dualizam (filozofija) · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Miroslav Brandt i Dubrovnik · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Miroslav Brandt i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Miroslav Brandt i Geografija · Vidi više »
Gnosticizam
Gnoza je učenje koje je težilo sintetizirati kršćanstvo sa židovskim učenjem i poganskom (pretkršćanskom) filozofijom; gnosticizam, -zma - učenje gnostika.
Novi!!: Miroslav Brandt i Gnosticizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Miroslav Brandt i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Miroslav Brandt i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Miroslav Brandt i Islam · Vidi više »
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Novi!!: Miroslav Brandt i Ivo Pilar · Vidi više »
Jaroslav Šidak
Jaroslav Šidak (Beč, 4. siječnja 1903. – Zagreb, 25. ožujka 1986.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Miroslav Brandt i Jaroslav Šidak · Vidi više »
Josip Pavičić
Josip Pavičić može značiti.
Novi!!: Miroslav Brandt i Josip Pavičić · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Miroslav Brandt i Katolička Crkva · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Miroslav Brandt i Kijevska Rus' · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Miroslav Brandt i Latinski jezik · Vidi više »
Lovro Županović
Lovro Županović (Šibenik, 21. srpnja 1925. – Zagreb, 18. ožujka 2004.), akademik, skladatelj, muzikolog, profesor.
Novi!!: Miroslav Brandt i Lovro Županović · Vidi više »
Marcel Proust
Valentin Louis Georges Eugène Marcel Proust, (Pariz, 10. srpnja 1871. – Pariz, 18. studenog 1922.), francuski romanopisac.
Novi!!: Miroslav Brandt i Marcel Proust · Vidi više »
Memorandum SANU
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.
Novi!!: Miroslav Brandt i Memorandum SANU · Vidi više »
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Novi!!: Miroslav Brandt i Milan Šufflay · Vidi više »
Mirko Valentić
Mirko Valentić (Ivanjska, kraj Banje Luke, 19. rujna 1932.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Miroslav Brandt i Mirko Valentić · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Miroslav Brandt i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Novi!!: Miroslav Brandt i Nada Klaić · Vidi više »
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i Nataša Bašić · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Brandt i Osijek · Vidi više »
Petar Šegedin
Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. – Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.
Novi!!: Miroslav Brandt i Petar Šegedin · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Miroslav Brandt i Pisac · Vidi više »
Polihistor
Polihistor je osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti.
Novi!!: Miroslav Brandt i Polihistor · Vidi više »
Povijesni muzej
Povijesni muzej bavi se povijesnom znanošću i njezinom važnošću u odnosu na sadašnjost i budućnost.
Novi!!: Miroslav Brandt i Povijesni muzej · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Miroslav Brandt i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Miroslav Brandt i Povjesničar · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Miroslav Brandt i Prevoditelj · Vidi više »
Prodekan
Prodekan, zamjenik dekana, član uprave ustrojbene jedinice ili fakulteta, npr.
Novi!!: Miroslav Brandt i Prodekan · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Miroslav Brandt i Publicistika · Vidi više »
Radovan Pavić
Radovan Pavić (Delnice, 30. svibnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) bio je hrvatski politički geograf, geopolitičar i ekonomist.
Novi!!: Miroslav Brandt i Radovan Pavić · Vidi više »
Roger Martin du Gard
Roger Martin du Gard (Neuilly-sur-Seine, 22. ožujka 1881. – Bellerneu, 22. kolovoza 1958.), francuski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Njegov prvi uspješni roman je Jean Barois (1913.). No, Du Gardovo najambicioznije djelo je serija od 8 knjiga naslovljena Thibaultovi (1922. – 1940.). Du Gard je bio doživotni prijatelj s Andréom Gideom.
Novi!!: Miroslav Brandt i Roger Martin du Gard · Vidi više »
Slaven Letica
Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Miroslav Brandt i Slaven Letica · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Miroslav Brandt i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Miroslav Brandt i Split · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Miroslav Brandt i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Miroslav Brandt i Sredozemlje · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Miroslav Brandt i Stjepan Babić · Vidi više »
Tolteci
Tolteci (sing. Toltek) (ostali nazivi: Toltec, Tolteca, Tolteca-Chichimeca) su stari indijanski narod, vjerojatno iz grupe Chichimec, koji je središnjim Meksikom dominirao između 10. i 12. stoljeća.
Novi!!: Miroslav Brandt i Tolteci · Vidi više »
Traktat
Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.
Novi!!: Miroslav Brandt i Traktat · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Miroslav Brandt i Velika Srbija · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Brandt i Vinkovci · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Miroslav Brandt i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Miroslav Brandt i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Miroslav Brandt i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Tomac
Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.
Novi!!: Miroslav Brandt i Zdravko Tomac · Vidi više »
Zvonimir Majdak
Zvonimir Majdak (Zrinska kod Grubišnog Polja, 26. siječnja 1938. – Zagreb, 20. srpnja, 2017.), bio je hrvatski književnik, smatra se za najplodnijeg pisca proze u trapericama.
Novi!!: Miroslav Brandt i Zvonimir Majdak · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 14. stoljeće · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Miroslav Brandt i 1914. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 1932. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 1948. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 1954. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 1967. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 1991. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Miroslav Brandt i 2. ožujka · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Miroslav Brandt i 2002. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Miroslav Brandt i 21. srpnja · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Brandt i 3. stoljeće · Vidi više »
