Brže od pregledniku!
92 odnosi: Ankara, Arheološko nalazište Smilčić, Arheologija, Škotska, Çatal Höyük, Bakreno doba, Banat, Bapska, Beograd, Biljke, Bliski istok, Bosna, Bribir (Vinodol), Cipar, Danilo, Danilska kultura, Deve, Domaća koza, Domaća ovca, Domaće govedo, Domaći pas, Drljanovac, Europa, Glina (tlo), Gospodarstvo, Grah, Grčka, Hacilar, Hirokitia, Holocen, Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu, Hvar, Hvarska kultura, Impresso-keramika, Izrael, Jadransko more, Ječam, Jerihon, Jordan, Kalnik, Kameno doba, Kaspijsko jezero, Keramika, Konoplja, Korenovska kultura, Kosovo, Kovine, Krumpir, Kukuruz, Kurdistan, ..., Lan, Lastovo, Lepenski vir, Lošinj, Lov, Markova špilja, Medvednica, Megalitska kultura, Metalno doba, Mlađe kameno doba, Neolitička umjetnost, Novogrčki jezik, Orkneyski otoci, Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Palestina, Pšenica, Pelješac, Pepelana, Proso, Puževi, Raž, Riža, Ribolov, Riton, Sarvaš, Slavonija, Sopotska kultura, Srbija, Srednje kameno doba, Starčevačka kultura, Starčevo, Starije kameno doba, Svinja, Tesalija, Turska, Vela jama, Vinča, Vinčanska kultura, Vinkovci, Vučedol, Vukovar, Zemunica. Proširite indeks (42 više) »
Ankara
Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Ankara · Vidi više »
Arheološko nalazište Smilčić
Kultna posuda (riton), danilska kultura, Arheološki muzej Zadar. Smilčić kraj Zadra jedno je od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom. Naselje je bilo okruženo obrambenim jarkom, nastambe su bile nadzemne kolibe od isprepletena granja. Utvrđene su dvije razvojne faze naselja: starija, s nalazima kulture impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima. Mjesto Smilčić nalazi se oko dvadeset kilometara istočno od Zadra.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Arheološko nalazište Smilčić · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Arheologija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Škotska · Vidi više »
Çatal Höyük
Çatal Höyük (turski za "Humak vilice") je arheološki lokalitet neolitičkog naselja u južnoj Anatoliji (jugositočno od grada Konya) iz oko 7400.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Çatal Höyük · Vidi više »
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Bakreno doba · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Banat · Vidi više »
Bapska
Bapska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Bapska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Beograd · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Biljke · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Bliski istok · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Bosna · Vidi više »
Bribir (Vinodol)
Bribir je naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Bribir (Vinodol) · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Cipar · Vidi više »
Danilo
* Danilo Biranj, gradsko naselje Šibenika.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Danilo · Vidi više »
Danilska kultura
impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima. Kuglasta posuda, danilska kultura, Arheološki muzej Zadar Danilska kultura (4500. – 3900. pr. Kr.) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu selu Danilu istočno od Šibenika.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Danilska kultura · Vidi više »
Deve
Vikunje su najmanje živuće deve Jednogrba deva Deve (lat. Camelidae) su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Deve · Vidi više »
Domaća koza
Svetog Ivana Zeline Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala gospodarski korištena domaća životinja.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaća koza · Vidi više »
Domaća ovca
Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaća ovca · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaće govedo · Vidi više »
Domaći pas
Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaći pas · Vidi više »
Drljanovac
Drljanovac je selo u okolici Bjelovara.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Drljanovac · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Europa · Vidi više »
Glina (tlo)
Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Glina (tlo) · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Gospodarstvo · Vidi više »
Grah
Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Grah · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Grčka · Vidi više »
Hacilar
Firenci) Hacilar je telsko naselje s devet slojeva u središnjoj Anatoliji (današnja Turska, oko 25 km jugozapadno od Burdura).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Hacilar · Vidi više »
Hirokitia
Hirokitia (grčki: Χοιροκοιτία, Choirokitia) je arheološki lokalitet u blizini jugoistočne obale Cipra koje potječe iz pretkeramičkog (prije keramike) neolita (oko 7000. pr. Kr.). On je bio jedan od dvadesetak sličnih naseobina na otoku Cipru, ali je Hirokitia jedan od najvažnijih i najbolje sačuvanih prapovijesnih lokaliteta u istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Hirokitia · Vidi više »
Holocen
Holocen je interglacijalno (međuledeno) razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Holocen · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu
Mlađe kameno doba (neolitik, grč. νέoς: nov, mladi i λίϑoς: kamen)Istarska enciklopedija (LZMK) - je razdoblje prvih prapovijesnih zajednica utemeljenih na proizvodnji hrane, odnosno kultivaciji biljaka i domestikaciji životinja.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Hvar · Vidi više »
Hvarska kultura
Smilčića, IV. tisućljeće pr. Kr., Arheološki muzej Zadar. Hvarska kultura je kasnoneolitička i ranoeneolitička kultura (V/IV. tisućljeće pr. Kr., 3900. – 3300. pr. Kr.) javlja se na istočnoj obali Jadrana i djelomično nasljeđuje danilsku.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Hvarska kultura · Vidi više »
Impresso-keramika
lijevo mini Impresso-keramika (talijanski impresso: utisnut) je kultura starijega neolitika (između 6500. i 4600. pr. Kr.), raširena po cijelome Sredozemlju, nazvana prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda utiskivanjem prsta i nokta, zašiljenih predmeta od kamena ili kosti, rubova školjaka i puževa, a u kasnijim fazama i urezivanjem, osobito tehnikom a tremolo (talijanski: drhtav).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Impresso-keramika · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Izrael · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Jadransko more · Vidi više »
Ječam
Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Ječam · Vidi više »
Jerihon
Jerihon (arapski: أريحا Arīḥā ʔaˈriːħaː hebrejski: יְרִיחוֹ Yəī) je neolitičko naselje; najstarije gradsko naselje, utemeljeno 8350.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Jerihon · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Jordan · Vidi više »
Kalnik
Kalnik je gora smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Kalnik · Vidi više »
Kameno doba
Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Kameno doba · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Keramika · Vidi više »
Konoplja
Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Konoplja · Vidi više »
Korenovska kultura
Europske kulture srednjega neolitika zastupljene u Hrvatskoj; kontinentalna Hrvatska: ''Western Linear Pottery'' - kultura linearnotrakaste keramike čiji je dio korenovska kultura, ''Sopot'' - sopotska kultura, ''Vinca'' - vinčanska kultura; primorska Hrvatska: ''Printed-Cadium Pottery'' - Impresso-keramika, ''Danilo-Kakanji'' - danilska kultura. Korenovska kultura je neolitička kultura raširena u središnjoj Hrvatskoj (Malo Korenovo i Drljanovac kraj Bjelovara, Kaniška Iva kraj Garešnice i Tomašica kraj Kutine).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Korenovska kultura · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Kosovo · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Kovine · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Krumpir · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Kukuruz · Vidi više »
Kurdistan
Zastava Kurdistana područje danas naseljeno Kurdima Kurdistan (Soranî: كوردستان, doslovno značenje: "zemlja Kurda"; Drevno: Corduene, staro: Koordistan, Curdistan, Kurdia, također Kurdewarî na kurdskom) je ime za geografsku i kulturnu regiju na području Bliskog Istoka, u kojem prevladava kurdsko stanovništvo.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Kurdistan · Vidi više »
Lan
Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Lan · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Lastovo · Vidi više »
Lepenski vir
Lepenski vir: ''Praroditeljka'', skulputura iz svetlišta Lepenski vir je mezolitsko i neolitsko nalazište na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri, istočna Srbija.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Lepenski vir · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Lošinj · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Lov · Vidi više »
Markova špilja
desno Markova špilja je prapovijesno nalazište na krajnjem sjeverozapadnom dijelu otoka Hvara.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Markova špilja · Vidi više »
Medvednica
Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Medvednica · Vidi više »
Megalitska kultura
Stonehenge Megalitska kultura označava posebnu ljudsku djelatnost u prapovijesti koja je obilježena postavljanjem megalita ili izgradnjom objekata od megalita bez ikakvog veziva poput žbuke ili cementa.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Megalitska kultura · Vidi više »
Metalno doba
Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Metalno doba · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Neolitička umjetnost
Engleskoj, oko 2000. pr. Kr. Neolitička umjetnost je likovna umjetnost mlađeg kamenog doba, neolitika (grč. neos - nov, lithos - kamen), prapovijesnog razdoblja od oko 8000.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Neolitička umjetnost · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Novogrčki jezik · Vidi više »
Orkneyski otoci
Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Orkneyski otoci · Vidi više »
Otok (Vukovarsko-srijemska županija)
Panorama Otoka Otok je grad u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Hrvatskoj.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Otok (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Palestina · Vidi više »
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Pšenica · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Pelješac · Vidi više »
Pepelana
Pepelana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Suhopolje, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Pepelana · Vidi više »
Proso
Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Proso · Vidi više »
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Puževi · Vidi više »
Raž
Raž (lat. Secale), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Raž · Vidi više »
Riža
Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Riža · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Ribolov · Vidi više »
Riton
Keramička kultna posuda (riton) s četiri (životinjske) noge koja se koristila u Danilskoj kulturi.Ekbatani (''Nacionalni muzej u Iranu'', Teheran) Apuliji (muzej u Parizu) Riton (perz. تکوک: „Takuk“; grč. rhytos) je drevna posuda za čuvanje tekućina namijenjenih za obrede.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Riton · Vidi više »
Sarvaš
Sarvaš je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Sarvaš · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Slavonija · Vidi više »
Sopotska kultura
Prikazana na karti svijetloplavom bojom i natpisom ''Sopot''. Sopotska kultura je neolitička kultura na prostoru istočne Slavonije i zapadnoga Srijema, nastala na temeljima starčevačke kulture, a pod snažnim utjecajima vinčanske kulture (Samatovci, Sopot, Otok, Privlaka, Vinkovci–Ervenica, Osijek, Bapska, Županja, Klokočevik).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Sopotska kultura · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Srbija · Vidi više »
Srednje kameno doba
Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Srednje kameno doba · Vidi više »
Starčevačka kultura
Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura što je tijekom VI.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Starčevačka kultura · Vidi više »
Starčevo
Starčevo (ćir.: Старчево) je grad u općini Pančevu u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Starčevo · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Starije kameno doba · Vidi više »
Svinja
Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Svinja · Vidi više »
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Tesalija · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Mlađe kameno doba i Turska · Vidi više »
Vela jama
Vela jama je špilja na zapadnim padinama Osorščice na otoku Lošinju.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Vela jama · Vidi više »
Vinča
Naselja u Srbiji.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Vinča · Vidi više »
Vinčanska kultura
Rasprostranjenost vinčanske kulture. Vinčanska kultura (u Rumunjskoj poznata kao Tordoška kultura) je prapovijesna kultura kasnoga neolitika i ranog eneolitika, od između 5300.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Vinčanska kultura · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Vinkovci · Vidi više »
Vučedol
Vučedol je arheološki lokalitet iz neolitika.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Vučedol · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Vukovar · Vidi više »
Zemunica
Zemunica je poluukopani ili ukopani objekt za stanovanje ljudi, postrojbi i zapovjedništava izvan naselja u hladne dane, kao i za smještaj povrijeđenih i oboljelih sanitetskih etapa i ljudstva u zbjegovima.
Novi!!: Mlađe kameno doba i Zemunica · Vidi više »
