Mojsije i Povijest katoličanstva

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Mojsije i Povijest katoličanstva

Mojsije vs. Povijest katoličanstva

Rembrandt: Mojsije s Deset zapovijedi Mojsije (hebr. מֹשֶׁה‎, Mōšæ; starogrč. Μωυσῆς i Μωσῆς, Mō(y)sēs; arap. مُوسَى, Mūsâ) je, prema biblijskim starozavjetnim knjigama, bio prorok, duhovni vođa izraelskoga naroda i zakonoša. Katoličanstvo je najveća grana kršćanska koja broji 1,7 milijuna vjernika.

Anđeo

gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.

Anđeo i Mojsije · Anđeo i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Biblija i Mojsije · Biblija i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Bizant i Mojsije · Bizant i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Deset Božjih zapovijedi

Hebrejski tekst 10 zapovijedi na papirusu iz 2. stoljeća (zbirka »Nash papirusa« iz Egipta). Deset Božjih zapovijedi ili Dekalog (heb. דברימ devarim.

Deset Božjih zapovijedi i Mojsije · Deset Božjih zapovijedi i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Drevni Egipat i Mojsije · Drevni Egipat i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Hebrejski jezik i Mojsije · Hebrejski jezik i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Isus i Mojsije · Isus i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Izrael i Mojsije · Izrael i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Marija (majka Isusova) i Mojsije · Marija (majka Isusova) i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Pasha

Stol postavljen za židovsku pashalnu večeru (seder) Pasha (grč. pasha, aram. pasha', hebr. pesa'h, hrv. "proći mimo") jedan je od židovskih blagdana.

Mojsije i Pasha · Pasha i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Posljednja večera

'''Posljednja večera''', freska iz katakombe San Calisto u Rimu, 3. st. Posljednja večera (Leonardo) Grégoire Huret: Posljednja večera, V. list grafičke mape „Prikaz muke Isusa Krista bogočovjeka za ljude patnike", 1664. Posljednja večera (latinski: Coena Domini) je oproštajna večera koju je Isus blagovao sa svojim apostolima u Veliki četvrtak uoči muke u Jeruzalemu.

Mojsije i Posljednja večera · Posljednja večera i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Sinajski poluotok

Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.

Mojsije i Sinajski poluotok · Povijest katoličanstva i Sinajski poluotok · Vidi više »