Mostar i Wolfgang Petritsch

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Mostar i Wolfgang Petritsch

Mostar vs. Wolfgang Petritsch

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini. Wolfgang Petritsch (Klagenfurt, 26. kolovoza 1947.) je austrijski diplomat.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Austrija i Mostar · Austrija i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Mostar · Bosna i Hercegovina i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Europa i Mostar · Europa i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Federacija Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.

Federacija Bosne i Hercegovine i Mostar · Federacija Bosne i Hercegovine i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Mostar · Hrvatska i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Mostar · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini "nije nikava teritorijalna jedinica kako se to u javnosti doživljava, već, da ona predstavlja neuspio pokušaj Hrvata u BiH da izbore svoju ravnopravnost" (Ante Jelavić, 6. listopada 2001.). Nastala je kao odgovor na proces dekonstituiranja ili majorizacije Hrvata odnosno hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, koje je stvorila međunarodna zajednica.

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini i Mostar · Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Paddy Ashdown

Sarajevu Jeremy John Durham Ashdown (New Delhi, 27. veljače 1941. – Norton-sub-Hamdon, 22. prosinca 2018.), poznat jednostavno kao Paddy Ashdown, bio je britanski političar koji je bio vođa liberalnih demokrata od 1988. do 1999. Ashdonova titula je barun Ashdown od Nortona pod Hamdonom (eng. Baron Ashdown of Norton-sub-Hamdon), član je Tajnog vijeća Velike Britanije i vitez Britanskog Carstva (eng. Knight of the British Empire).

Mostar i Paddy Ashdown · Paddy Ashdown i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu

Logo OHR-a Christian Schmidt, visoki predstavnik od 1. kolovoza 2021. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.

Mostar i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu · Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

1997. i Mostar · 1997. i Wolfgang Petritsch · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

2006. i Mostar · 2006. i Wolfgang Petritsch · Vidi više »