Brže od pregledniku!
36 odnosi: Arheologija, Arhitektura, Đerdapska klisura, Đerdapsko jezero, Crna roda, Dunav, Europa, Fauna, Flora, Golubački Grad, Golubac (općina), Hektar, Hidroelektrana Đerdap, Karpati, Kladovo, Kladovo (općina), Klanac, Klima, Lepenski vir, Limes (utvrđena rimska granica), Majdanpek (općina), Medvjedi, Nacionalni park, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Risovi, Rumunjska, Sivi vuk, Slaveni, Srbija, Srpski jezik, Tercijar, Trajanov most, Ušara, UNESCO, Vapnenac, Zaljev.
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Arheologija · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Arhitektura · Vidi više »
Đerdapska klisura
Кlisura Kazan Hidroelektrana Đerdap Đerdapska klisurа је najduža i najveća klisura u Еuropi.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Đerdapska klisura · Vidi više »
Đerdapsko jezero
Đerdapsko jezero ili jеzero Đerdap (ruм. Lacului de acumulare Porţile de Fier) је umjetno akumulacijsko jezero nа Dunavu u istočnoj Srbiji na granici s Rumunjskom.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Đerdapsko jezero · Vidi više »
Crna roda
'' Ciconia nigra'' Crna roda (lat. Ciconia nigra) je pored bijele rode (Ciconia ciconia) jedina vrsta iz porodice roda (Ciconiidae) koja se gnijezdi u Europi.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Crna roda · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Dunav · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Europa · Vidi više »
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Fauna · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Flora · Vidi više »
Golubački Grad
Golubac s Dunava Golubački Grad ili Golubac je srednjovjekovna tvrđava, spomenik kulture od izuzetnog značaja u Srbiji.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Golubački Grad · Vidi više »
Golubac (općina)
Golubac (općina) (ćirilično: Општина Голубац) je općina u Braničevskom okrugu u Središnjoj Srbiji.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Golubac (općina) · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Hektar · Vidi više »
Hidroelektrana Đerdap
Hidroelektrana Đerdap Hidroelektrana Đerdap je sustav od jedne branske i jedne riječno protočne hidroelektrane, "Đerdap I" i "Đerdap II", koje su izgrađene na rijeci Dunav na izlasku iz Đerdapske klisure, na srpsko-rumunjskoj granici, čime pripada Srbiji i Rumunjskoj.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Hidroelektrana Đerdap · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Karpati · Vidi više »
Kladovo
Gradić Kladovo (preko 15 000 stanovnika) središte je istoimene općine (32 000) koja pripada Borskom okrugu u Republici Srbiji.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Kladovo · Vidi više »
Kladovo (općina)
Kladovo (općina) (ćirilično: Општина Кладово) je općina u Borskom okrugu na sjeveroistoku Središnje Srbije.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Kladovo (općina) · Vidi više »
Klanac
Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Klanac · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Klima · Vidi više »
Lepenski vir
Lepenski vir: ''Praroditeljka'', skulputura iz svetlišta Lepenski vir je mezolitsko i neolitsko nalazište na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri, istočna Srbija.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Lepenski vir · Vidi više »
Limes (utvrđena rimska granica)
Hadrijanovog zida u Britaniji Limes (latinski za „granica”) je granica i utvrđeni obrambeni sustav koji se prostirao graničnim područjima radi obrane Rimskog Carstva.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Limes (utvrđena rimska granica) · Vidi više »
Majdanpek (općina)
Majdanpek (općina) (ćirilično: Општина Мајданпек) je općina u Borskom okrugu na sjeveroistoku Središnje Srbije na granici s Rumunjskom.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Majdanpek (općina) · Vidi više »
Medvjedi
Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Medvjedi · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Nacionalni park · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Risovi
Risovi (lat. Lynx) su rod iz porodice mačaka (Felidae).
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Risovi · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Rumunjska · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Sivi vuk · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Slaveni · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Srpski jezik · Vidi više »
Tercijar
Tercijar je nekada bio jedan od glavnih dijelova geološke kronologije i pokrivao razdoblje od kraja krede prije 65 milijuna godina do početka kvartarskog perioda prije 1,6 milijuna godina.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Tercijar · Vidi više »
Trajanov most
Trajanov most Trajanov most podignut je u periodu od 104. do 105. godine na rijeci Dunav između današnjeg rumunjskog grada Drobeta-Turnu Severin i srpskog grada Kladova.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Trajanov most · Vidi više »
Ušara
Ušara, sova ušara ili sovuljaga buljina (lat. Bubo bubo) najveća je noćna vrsta iz porodice sova.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Ušara · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i UNESCO · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Vapnenac · Vidi više »
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Novi!!: Nacionalni park Đerdap i Zaljev · Vidi više »
