20 odnosi: Cerovačke špilje, Endem, Fauna, Flora, Hajdučki kukovi, Hrvatska, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Hrvatsko zvonce, Krš, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Oštrulja, Paripov jarak, Park prirode, Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, Rožanski kukovi, Sivi vuk, Velebit, Velebitska degenija, Velnačka glavica, Zavratnica.
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje najveći su špiljski kompleks u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Velebit i Cerovačke špilje · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Park prirode Velebit i Endem · Vidi više »
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.
Novi!!: Park prirode Velebit i Fauna · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Park prirode Velebit i Flora · Vidi više »
Hajdučki kukovi
Hajdučki kukovi su izrazito karstificiran dio sjevernog Velebita između prijevoja Vratnika na sjeveru i Alana na jugu.
Novi!!: Park prirode Velebit i Hajdučki kukovi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Park prirode Velebit i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.
Novi!!: Park prirode Velebit i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »
Hrvatsko zvonce
Hrvatsko zvonce (širokolisno zvonce, lat. Edraianthus graminifolius), trajnica iz roda zvonca raširena na području Europe u Hrvatskoj, Italiji (uključujući Siciliju), Rumunjskoj, Grčkoj, Albaniji.
Novi!!: Park prirode Velebit i Hrvatsko zvonce · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Park prirode Velebit i Krš · Vidi više »
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.
Novi!!: Park prirode Velebit i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »
Oštrulja
Oštrulj iz Bosne i Hercegovine Ženka Mužjak Oštrulja ili oštrulj (lat. Aulopyge huegelli) slatkovodna je riba iz porodice šarana (Cyprinidae).
Novi!!: Park prirode Velebit i Oštrulja · Vidi više »
Paripov jarak
Paripov jarak je geološka osobitost (greben) u parku prirode Velebit.
Novi!!: Park prirode Velebit i Paripov jarak · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Park prirode Velebit i Park prirode · Vidi više »
Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača
Medvjed u prašumi Štirovači. Prizor iz Štirovače Prašuma Štirovača je šuma u sjevernom Velebitu.
Novi!!: Park prirode Velebit i Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača · Vidi više »
Rožanski kukovi
Rožanski kukovi Rossijevo sklonište Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi — Velebit, simbol hrvatskih planina, prava je riznica za prirodoslovce, planinare i sve one koji žele i znaju uživati u autentičnim prirodnim ljepotama.
Novi!!: Park prirode Velebit i Rožanski kukovi · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Park prirode Velebit i Sivi vuk · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Velebit i Velebit · Vidi više »
Velebitska degenija
Velebitska degenija (degenija, lat. Degenia velebitica), endemska biljka iz porodice Brassicaceae.
Novi!!: Park prirode Velebit i Velebitska degenija · Vidi više »
Velnačka glavica
Velnačka glavica je zaštićeno područje unutar parka prirode Velebit.
Novi!!: Park prirode Velebit i Velnačka glavica · Vidi više »
Zavratnica
Zavratnica Zavratnica je zaštićeni krajolik i predstavlja jednu od najljepših uvala na Hrvatskom Jadranu.
Novi!!: Park prirode Velebit i Zavratnica · Vidi više »