Brže od pregledniku!Sličnosti između Narona i Splitsko-makarska nadbiskupija
Narona i Splitsko-makarska nadbiskupija imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biskup, Cavtat, Crna Gora, Dalmacija (rimska provincija), Hrvatski jezik, Makarska, Metković, Mletačka Republika, Rimsko Carstvo, Salona, Vrbas, 19. stoljeće.
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Biskup i Narona · Biskup i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Cavtat i Narona · Cavtat i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Narona · Crna Gora i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Dalmacija (rimska provincija) i Narona · Dalmacija (rimska provincija) i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Narona · Hrvatski jezik i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Makarska i Narona · Makarska i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Metković i Narona · Metković i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Mletačka Republika i Narona · Mletačka Republika i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Narona i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Narona i Salona · Salona i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Narona i Vrbas · Splitsko-makarska nadbiskupija i Vrbas ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Narona · 19. stoljeće i Splitsko-makarska nadbiskupija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Narona i Splitsko-makarska nadbiskupija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Narona i Splitsko-makarska nadbiskupija
Usporedba između Narona i Splitsko-makarska nadbiskupija
Narona ima 73 odnose, a Splitsko-makarska nadbiskupija ima 391. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 2.59% = 12 / (73 + 391).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Narona i Splitsko-makarska nadbiskupija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
