Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatsko državno pravo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Hrvatsko državno pravo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju 47 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Trumbić, Čakovec, Bačka, Ban, Baranja, Cetinski sabor, Dalmacija, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Frano Supilo, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvati, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski sabor, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ilirski pokret, Istra, Jadransko more, Jugoslavenski odbor, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Mađarska, Međimurska županija, Narodna stranka, Pavao Ritter Vitezović, Pravoslavlje, Prečani, ..., Referendum, Rijeka, Srbi, Srbija, Srijem, Stjepan Radić, Svibanjska deklaracija, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Velika Srbija, Vojvodina, Zadar, Zagreb, 1. prosinca, 1918., 1919., 1929., 29. listopada. Proširite indeks (17 više) »
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Ante Trumbić i Hrvatsko državno pravo · Ante Trumbić i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Hrvatsko državno pravo i Čakovec · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Čakovec ·
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Bačka i Hrvatsko državno pravo · Bačka i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Ban i Hrvatsko državno pravo · Ban i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Baranja i Hrvatsko državno pravo · Baranja i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Cetinski sabor i Hrvatsko državno pravo · Cetinski sabor i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatsko državno pravo · Dalmacija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine i Hrvatsko državno pravo · Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Frano Supilo i Hrvatsko državno pravo · Frano Supilo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Hrvatsko državno pravo · Habsburška Monarhija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Hrvatsko državno pravo · Habsburg i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatsko državno pravo · Hrvati i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Hrvatska pučka seljačka stranka i Hrvatsko državno pravo · Hrvatska pučka seljačka stranka i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatsko državno pravo · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Hrvatsko državno pravo · Hrvatski sabor i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko-srpska koalicija · Hrvatsko-srpska koalicija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko-ugarska nagodba · Hrvatsko-ugarska nagodba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Hrvatsko državno pravo i Ilirski pokret · Ilirski pokret i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Hrvatsko državno pravo i Istra · Istra i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hrvatsko državno pravo i Jadransko more · Jadransko more i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Hrvatsko državno pravo i Jugoslavenski odbor · Jugoslavenski odbor i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Hrvatsko državno pravo i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatsko državno pravo i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Hrvatsko državno pravo i Mađarska · Mađarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Hrvatsko državno pravo i Međimurska županija · Međimurska županija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Hrvatsko državno pravo i Narodna stranka · Narodna stranka i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Hrvatsko državno pravo i Pavao Ritter Vitezović · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Pavao Ritter Vitezović ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Hrvatsko državno pravo i Pravoslavlje · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Pravoslavlje ·
Prečani
Prečani, "(od) preko", je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj.
Hrvatsko državno pravo i Prečani · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Prečani ·
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Hrvatsko državno pravo i Referendum · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Referendum ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Hrvatsko državno pravo i Rijeka · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rijeka ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Hrvatsko državno pravo i Srbi · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatsko državno pravo i Srbija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbija ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Hrvatsko državno pravo i Srijem · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srijem ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Hrvatsko državno pravo i Stjepan Radić · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Stjepan Radić ·
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Hrvatsko državno pravo i Svibanjska deklaracija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Svibanjska deklaracija ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Hrvatsko državno pravo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Hrvatsko državno pravo i Velika Srbija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Velika Srbija ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Hrvatsko državno pravo i Vojvodina · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Vojvodina ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatsko državno pravo i Zadar · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatsko državno pravo i Zagreb · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zagreb ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i Hrvatsko državno pravo · 1. prosinca i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Hrvatsko državno pravo · 1918. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
1919.
Bez opisa.
1919. i Hrvatsko državno pravo · 1919. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Hrvatsko državno pravo · 1929. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
29. listopada
29.
29. listopada i Hrvatsko državno pravo · 29. listopada i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatsko državno pravo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatsko državno pravo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Usporedba između Hrvatsko državno pravo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Hrvatsko državno pravo ima 235 odnose, a Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ima 230. Kao što im je zajedničko 47, Jaccard indeks 10.11% = 47 / (235 + 230).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatsko državno pravo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
