Sličnosti između Nauka o čvrstoći i Savijanje
Nauka o čvrstoći i Savijanje imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akvedukt, Amfiteatar, Augustin Louis Cauchy, Žica, Émile Clapeyron, Bazilika, Brod, Brzina, Carlo Alberto Castigliano, Charles-Augustin de Coulomb, Civilizacija, Claude-Louis Navier, Daniel Bernoulli, Deformacija, Diferencijalne jednadžbe, Edme Mariotte, Francuska akademija, Galileo Galilei, Graditeljstvo, Greda (konstrukcija), Gustav Robert Kirchhoff, Hookeov zakon, Hram, Inženjer, Izvijanje, Jacob Bernoulli, James Clerk Maxwell, Katapult, Konstrukcija, Konzola, ..., Krutost, Kugla, Leiden, Leonardo da Vinci, Leonhard Euler, Masa, Materijal, Mjerna veličina, Moment inercije, Moment sile, Most, Naprezanje, Opruga, Oslonac, Palača, Poissonov omjer, Pravokutnik, Progib, Radijan, Rimsko Carstvo, Robert Hooke, Savijanje, Sila, Siméon Denis Poisson, Smicanje, Srednji vijek, Stari vijek, Statička neodređenost, Strojevi, Stup, Težište, Tehnologija starog Rima, Thomas Young, Tromost, Valjak, Vibracije, Vitruvije, Vrtnja, Youngov modul elastičnosti, Zbroj, Zgrada. Proširite indeks (41 više) »
Akvedukt
Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.
Akvedukt i Nauka o čvrstoći · Akvedukt i Savijanje ·
Amfiteatar
Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).
Amfiteatar i Nauka o čvrstoći · Amfiteatar i Savijanje ·
Augustin Louis Cauchy
'''Augustin Louis Cauchy''' Augustin Louis Cauchy (Pariz, 21. kolovoza 1789. – Sceaux, 23. svibnja 1857.), francuski matematičar.
Augustin Louis Cauchy i Nauka o čvrstoći · Augustin Louis Cauchy i Savijanje ·
Žica
Žica Žica je metalni cilindrični objekt, obično kružnog presjeka, duljine mnogo većeg od promjera, zbog čega je savitljiva, ali može podnijeti vlačno naprezanje.
Nauka o čvrstoći i Žica · Savijanje i Žica ·
Émile Clapeyron
Émile Clapeyron (Pariz, 26. veljače 1799. – Pariz, 28. siječnja 1864.), francuski fizičar i inženjer.
Émile Clapeyron i Nauka o čvrstoći · Émile Clapeyron i Savijanje ·
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Bazilika i Nauka o čvrstoći · Bazilika i Savijanje ·
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Brod i Nauka o čvrstoći · Brod i Savijanje ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Nauka o čvrstoći · Brzina i Savijanje ·
Carlo Alberto Castigliano
Carlo Alberto Castigliano. Carlo Alberto Castigliano (Asti, 9. studenoga 1847., - Milano, 25. listopada 1884.) bio je talijanski matematičar i fizičar poznat po Castiglianovoj metodi za određivanje pomaka u linearno-elastičnom sustavu na temelju parcijalnih derivacija energije deformacije.
Carlo Alberto Castigliano i Nauka o čvrstoći · Carlo Alberto Castigliano i Savijanje ·
Charles-Augustin de Coulomb
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.
Charles-Augustin de Coulomb i Nauka o čvrstoći · Charles-Augustin de Coulomb i Savijanje ·
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Civilizacija i Nauka o čvrstoći · Civilizacija i Savijanje ·
Claude-Louis Navier
Claude Louis Marie Henri Navier Claude Louis Marie Henri Navier (Dijon, 10. veljače 1785. — Pariz, 21. kolovoza 1836.), bio je francuski matematičar i fizičar.
Claude-Louis Navier i Nauka o čvrstoći · Claude-Louis Navier i Savijanje ·
Daniel Bernoulli
Daniel Bernoulli (Groningen, 8. veljače 1700. – Basel, 17. ožujka 1782.), švicarski matematičar, fizičar, botaničar, oceanograf i anatom.
Daniel Bernoulli i Nauka o čvrstoći · Daniel Bernoulli i Savijanje ·
Deformacija
Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.
Deformacija i Nauka o čvrstoći · Deformacija i Savijanje ·
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Diferencijalne jednadžbe i Nauka o čvrstoći · Diferencijalne jednadžbe i Savijanje ·
Edme Mariotte
Edme Mariotte (Dijon, oko 1620. – Pariz, 12. maja 1684.), francuski fizičar.
Edme Mariotte i Nauka o čvrstoći · Edme Mariotte i Savijanje ·
Francuska akademija
Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnovao kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika, a on sam je djelovao kao mecena.
Francuska akademija i Nauka o čvrstoći · Francuska akademija i Savijanje ·
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Galileo Galilei i Nauka o čvrstoći · Galileo Galilei i Savijanje ·
Graditeljstvo
Izgradnja nebodera Graditeljstvo je široka inženjerska disciplina koja se bavi koncepcijom, planiranjem, projektiranjem, konstruiranjem, održavanjem i upravljanjem.
Graditeljstvo i Nauka o čvrstoći · Graditeljstvo i Savijanje ·
Greda (konstrukcija)
ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Greda je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna konstrukcija (nosač) za prenošenje vertikalnih opterećenja na ležaje (oslonac).
Greda (konstrukcija) i Nauka o čvrstoći · Greda (konstrukcija) i Savijanje ·
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Gustav Robert Kirchhoff i Nauka o čvrstoći · Gustav Robert Kirchhoff i Savijanje ·
Hookeov zakon
opruge ''x''. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) mjernog instrumenta srazmjeran je kutu spiralne opruge koja se odmota i time tlaku. Hookeov zakon je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio Robert Hooke.
Hookeov zakon i Nauka o čvrstoći · Hookeov zakon i Savijanje ·
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Hram i Nauka o čvrstoći · Hram i Savijanje ·
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Inženjer i Nauka o čvrstoći · Inženjer i Savijanje ·
Izvijanje
silom. deformaciju koja se svojstvena za izvijanje. silom. Izvijanje je gubitak stabilnosti štapa ili kojega drugog vitkog elementa konstrukcije osno opterećenoga prekomjerno velikom tlačnom silom.
Izvijanje i Nauka o čvrstoći · Izvijanje i Savijanje ·
Jacob Bernoulli
Jakob Bernoulli (Basel, 6. siječnja 1655. – Basel, 16. kolovoza 1705.), švicarski matematičar.
Jacob Bernoulli i Nauka o čvrstoći · Jacob Bernoulli i Savijanje ·
James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.
James Clerk Maxwell i Nauka o čvrstoći · James Clerk Maxwell i Savijanje ·
Katapult
Replika katapulta. Katapult 1 Mercato San Severino. Replika balista. nosača zrakoplova Katapult (njem. katapult lat. catapulta, grč. ϰαταπέλτης: bacalo, bacač), u vojnoj tehnici, je naziv kojim su stari Grci tijekom antike označavali sve svoje ratne bacačke sprave koje su se upotrebljavale na kopnu i na brodovima.
Katapult i Nauka o čvrstoći · Katapult i Savijanje ·
Konstrukcija
svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo od drveta, bez ijednog čavla. Konstrukcija je bitan graditeljski, ali i estetski, element arhitekture.
Konstrukcija i Nauka o čvrstoći · Konstrukcija i Savijanje ·
Konzola
Neoklasicistička konzola koja podupire balkon Konzola (franc.) je konstrukcijski element u arhitekturi u obliku nosača ili potpornja na zidu ili stupu koji služi za pričvrščivanje i nošenje dijelova zgrada (balkona, svodova, ukrasnih figura), cjevovoda, posuda i sl.
Konzola i Nauka o čvrstoći · Konzola i Savijanje ·
Krutost
Krutost možemo definirati kao otpornost na deformaciju i matematički ju definiramo kao odnos sile \mathbfF koja uzrokuje deformaciju i same deformacije \mathbfx.
Krutost i Nauka o čvrstoći · Krutost i Savijanje ·
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Kugla i Nauka o čvrstoći · Kugla i Savijanje ·
Leiden
Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.
Leiden i Nauka o čvrstoći · Leiden i Savijanje ·
Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.
Leonardo da Vinci i Nauka o čvrstoći · Leonardo da Vinci i Savijanje ·
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Leonhard Euler i Nauka o čvrstoći · Leonhard Euler i Savijanje ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Masa i Nauka o čvrstoći · Masa i Savijanje ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Nauka o čvrstoći · Materijal i Savijanje ·
Mjerna veličina
platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.
Mjerna veličina i Nauka o čvrstoći · Mjerna veličina i Savijanje ·
Moment inercije
Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.
Moment inercije i Nauka o čvrstoći · Moment inercije i Savijanje ·
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Moment sile i Nauka o čvrstoći · Moment sile i Savijanje ·
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Most i Nauka o čvrstoći · Most i Savijanje ·
Naprezanje
kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.
Naprezanje i Nauka o čvrstoći · Naprezanje i Savijanje ·
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Nauka o čvrstoći i Opruga · Opruga i Savijanje ·
Oslonac
vijka (ručica) na nepomični cilindrični zglob postolja. normale na tangencijalnu ravninu kroz dodirnu točku. Uže prebačeno preko koloture, mijenja se samo pravac sile \scriptstyle \vec F u užetu, dok iznos sile ostaje isti. Reakcija veze \scriptstyle \vec R uvijek je usmjerena suprotno pravcu i smjeru u kojem veza sprječava gibanje tijela. Oslonac ili veza u statici (mehanici) je mehanički ili fizički dio (uređaj) koji ograničava ili sprječava gibanje nekog tijela.
Nauka o čvrstoći i Oslonac · Oslonac i Savijanje ·
Palača
Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.
Nauka o čvrstoći i Palača · Palača i Savijanje ·
Poissonov omjer
Kada je kocka s duljinom stranice L, od izotropnog elastičnog materijala napregnuta na vlak (rastezanje) u smjeru osi x, ona se produlji za vrijednost ΔL, a u smjeru drugih dviju osi materijal se suzi ili skupi za pola duljine ΔL. Za izotropne elastične materijale Poissonov omjer je 0,5. Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Poissonov omjer ili Poissonov koeficijent (oznaka: υ) se određuje kao omjer poprečnog smanjenja i uzdužnog produljenja nekog materijala prilikom vlačnog ispitivanja na kidalici.
Nauka o čvrstoći i Poissonov omjer · Poissonov omjer i Savijanje ·
Pravokutnik
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.
Nauka o čvrstoći i Pravokutnik · Pravokutnik i Savijanje ·
Progib
grede. Progib nosača je pomak težišta presjeka u smjeru okomitom na nedeformiranu os nosača (štapa).
Nauka o čvrstoći i Progib · Progib i Savijanje ·
Radijan
Radijan (znak: rad) mjerna je jedinica za kut.
Nauka o čvrstoći i Radijan · Radijan i Savijanje ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Nauka o čvrstoći i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Savijanje ·
Robert Hooke
opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Nauka o čvrstoći i Robert Hooke · Robert Hooke i Savijanje ·
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Nauka o čvrstoći i Savijanje · Savijanje i Savijanje ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Nauka o čvrstoći i Sila · Savijanje i Sila ·
Siméon Denis Poisson
Siméon Denis Poisson (Pithiviers, 21. lipnja 1781. – Pariz, 25. travnja 1840.), francuski fizičar i matematičar.
Nauka o čvrstoći i Siméon Denis Poisson · Savijanje i Siméon Denis Poisson ·
Smicanje
Kod smicanja sila se primjenjuje na vrh pravokutnika dok je dno pravokutnika u mjestu. Nastalo smično naprezanje, \tau\,, izobličuje pravokutnik u paralelogram, tako da je opterećen samo vrh paralelograma. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Smicanje, smik, posmik ili odrez je opterećenje čvrstoga tijela silama koje djeluju u ravnini nekoga presjeka tijela, a nastoje izazvati paralelno klizanje jednoga dijela presjeka (tankoga sloja) u odnosu na drugi.
Nauka o čvrstoći i Smicanje · Savijanje i Smicanje ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Nauka o čvrstoći i Srednji vijek · Savijanje i Srednji vijek ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Nauka o čvrstoći i Stari vijek · Savijanje i Stari vijek ·
Statička neodređenost
oslonca (veze). Statička neodređenost je pojam koji se koristi u statici kod rješavanja zadataka o ravnoteži tijela ili neke neslobodne čestice.
Nauka o čvrstoći i Statička neodređenost · Savijanje i Statička neodređenost ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Nauka o čvrstoći i Strojevi · Savijanje i Strojevi ·
Stup
Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.
Nauka o čvrstoći i Stup · Savijanje i Stup ·
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.
Nauka o čvrstoći i Težište · Savijanje i Težište ·
Tehnologija starog Rima
vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). žetelice. rezanja kamena (antički Rim) u Hierapolisu, Anatolija. vodenička kola u rudniku Rio Tinto (Španjolska) su dizala vodu s dna na površinu svladavajući visinsku razliku od 30 metara. stakla iz 4. stoljeća. kormila. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. Latinskog jedra iz 3. stoljeća. drvenog kotača. Tehnologija starog Rima je dala najveće tehničare i inženjere antičkoga svijeta i neki čak kažu da je sama rimska civilizacija jedno veliko tehničko postignuće.
Nauka o čvrstoći i Tehnologija starog Rima · Savijanje i Tehnologija starog Rima ·
Thomas Young
Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.
Nauka o čvrstoći i Thomas Young · Savijanje i Thomas Young ·
Tromost
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.
Nauka o čvrstoći i Tromost · Savijanje i Tromost ·
Valjak
Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.
Nauka o čvrstoći i Valjak · Savijanje i Valjak ·
Vibracije
konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.
Nauka o čvrstoći i Vibracije · Savijanje i Vibracije ·
Vitruvije
Crtež iz 1684. na kojem je prikazan Vitruvije (desno) kako pokazuje svoje djelo De Architectura, caru Augustu Marcus Vitruvius Pollio (rođen oko 80. – 70. pr. Kr., umro oko 15. pr. Kr.) bio je rimski pisac, arhitekt i vojni inženjer.
Nauka o čvrstoći i Vitruvije · Savijanje i Vitruvije ·
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Nauka o čvrstoći i Vrtnja · Savijanje i Vrtnja ·
Youngov modul elastičnosti
Univerzalna kidalica se koristi za mjerenje Youngovog modula elastičnosti Ispitivanje u tri točke Youngov modul elastičnosti ili samo modul elastičnosti predstavlja mjeru krutosti materijala i jednak je omjeru vlačnog naprezanja i linijske vlačne deformacije, u linearnom ili elastičnom dijelu dijagrama naprezanja.
Nauka o čvrstoći i Youngov modul elastičnosti · Savijanje i Youngov modul elastičnosti ·
Zbroj
Zbroj je rezultat zbrajanja dvaju ili više brojeva koji se zovu pribrojnici.
Nauka o čvrstoći i Zbroj · Savijanje i Zbroj ·
Zgrada
São Paulo, Brazil Gradilište stambene zgrade Zgrada je građevina koja se sastoji od vanjskih zidova i krovne konstrukcije, s jednom ili više zatvorenih prostorija kojima je omogućen pristup.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Nauka o čvrstoći i Savijanje imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Nauka o čvrstoći i Savijanje
Usporedba između Nauka o čvrstoći i Savijanje
Nauka o čvrstoći ima 118 odnose, a Savijanje ima 80. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 35.86% = 71 / (118 + 80).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Nauka o čvrstoći i Savijanje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: