Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Nebeski koordinatni sustavi

Indeks Nebeski koordinatni sustavi

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.

Sadržaj

  1. 80 odnosi: Aberacija svjetlosti, Arapski jezik, Astronomija, Astronomski objekt, Atmosferska refrakcija, Avion, Azimut, Berenikina kosa, Brzina svjetlosti, Cirkumpolarna zviježđa, Dan, Deklinacija (astronomija), Efemeride, Ekliptički koordinatni sustav, Ekliptika, Ekvator, Fizika, Foucaultovo njihalo, Galaktički koordinatni sustav, Galaktika, Globus (svijet), Gravitacija, Greenwich, Horizontski koordinatni sustav, Istok, Jug, Kipar (zviježđe), Koordinatni sustav, Kružnica, Kulminacija, Kut, London, Magenta, Meridijan, Mjesni ekvatorski koordinatni sustav, Mliječni put, Nadir, Nadmorska visina, Navigacija, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Nebo, Noć, Obzor, Opseg, Orijentacija, ... Proširite indeks (30 više) »

Aberacija svjetlosti

brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Aberacija svjetlosti

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Arapski jezik

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Astronomija

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Astronomski objekt

Atmosferska refrakcija

Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Atmosferska refrakcija

Avion

Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Avion

Azimut

zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Azimut

Berenikina kosa

Berenikina kosa (lat. Coma Berenices) je dugo poznati asterizam koji je naposljetku pretvoren u zviježđe.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Berenikina kosa

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Brzina svjetlosti

Cirkumpolarna zviježđa

Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Sjevernjača i cirkumpolarna zviježđa na fotografiji koja se snimala nekoliko sati (ekspozicija). Što su zvijezde bliže Sjevernjači, to prividno u toku noći pređu manji put (manji krugovi na slici).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Cirkumpolarna zviježđa

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Dan

Deklinacija (astronomija)

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Deklinacija (astronomija)

Efemeride

Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Efemeride

Ekliptički koordinatni sustav

nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Ekliptički koordinatni sustav

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Ekliptika

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Ekvator

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Fizika

Foucaultovo njihalo

Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Foucaultovo njihalo

Galaktički koordinatni sustav

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Galaktički koordinatni sustav

Galaktika

Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Galaktika

Globus (svijet)

Globus Globus je trodimenzionalni kartografski prikaz Zemlje, nekog svemirskog tijela ili prividne nebeske sfere na umanjenom modelu u obliku sfere (kugle).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Globus (svijet)

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Gravitacija

Greenwich

Greenwich je južna četvrt Londona, najpoznatija po svojoj pomorskoj povijesti i kao mjesto po kojemu je nazvan nulti Grinički meridijan (0∘).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Greenwich

Horizontski koordinatni sustav

zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Horizontski koordinatni sustav

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Istok

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Jug

Kipar (zviježđe)

Kipar (lat. Sculptor) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Kipar (zviježđe)

Koordinatni sustav

Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Koordinatni sustav

Kružnica

Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Kružnica

Kulminacija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Kulminacija

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Kut

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i London

Magenta

Boja Magenta Boja Magenta.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Magenta

Meridijan

Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Meridijan

Mjesni ekvatorski koordinatni sustav

U mjesnom ekvatorskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određuje se deklinacijom i satnim kutom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Mjesni ekvatorski koordinatni sustav

Mliječni put

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Mliječni put

Nadir

Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nediru. Nadir (arapski nazir koji leži nasuprot) je točka na nebeskoj sferi točno ispod promatrača.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nadir

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nadmorska visina

Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Navigacija

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nebeska sfera

Nebeski ekvator

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nebeski ekvator

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav

deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav

Nebeski koordinatni sustavi

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nebeski koordinatni sustavi

Nebeski meridijan

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nebeski meridijan

Nebeski polovi

Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nebeski polovi

Nebo

Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Nebo

Noć

Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Noć

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Obzor

Opseg

Opseg je duljina zatvorene krivulje.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Opseg

Orijentacija

Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Orijentacija

Paralaksa

Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Paralaksa

Paralela (zemljopis)

Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Paralela (zemljopis)

Polovi južne polutke

Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Polovi južne polutke

Polovi sjeverne polutke

'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Polovi sjeverne polutke

Pravac

Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Pravac

Proljetna točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Proljetna točka

Prostor

Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Prostor

Ravnina

Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Ravnina

Rektascenzija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Rektascenzija

Sat (instrument)

vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat  sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Sat (instrument)

Sfera

right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Sfera

Sferna astronomija

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Sferna astronomija

Sjevernjača

Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Sjevernjača

Stožac

stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Stožac

Strijelac (zviježđe)

Strijelac (lat: Sagittarius) jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Zmijonosca na zapadu i Jarca na istoku.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Strijelac (zviježđe)

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Sunce

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Umjetni satelit

Vijak

Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Vijak

Visak

'''Visak''' ili '''olovnica'''. Visak sa skalom koja djeluje kao klinometar. grome. Visak ili olovnica je stožasti uteg obješen na uzici, koji služi za određivanje i kontroliranje okomitog (vertikalnoga) položaja u građevinskim i različitim montažnim radovima.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Visak

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Vladis Vujnović

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zapad

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zemlja

Zemljina rotacija

Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zemljina rotacija

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zemljopisna širina

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zemljopisna dužina

Zemljopisne koordinate

Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zemljopisne koordinate

Zenit

Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zenit

Zenitna daljina

zenitnom daljinom.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zenitna daljina

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zvijezda

Zvjezdarnica

Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble.

Pogledaj Nebeski koordinatni sustavi i Zvjezdarnica

Također poznat kao Nebeski koordinatni sustav.

, Paralaksa, Paralela (zemljopis), Polovi južne polutke, Polovi sjeverne polutke, Pravac, Proljetna točka, Prostor, Ravnina, Rektascenzija, Sat (instrument), Sfera, Sferna astronomija, Sjevernjača, Stožac, Strijelac (zviježđe), Sunce, Umjetni satelit, Vijak, Visak, Vladis Vujnović, Zapad, Zemlja, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisne koordinate, Zenit, Zenitna daljina, Zvijezda, Zvjezdarnica.