Brže od pregledniku!
52 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Anton Pavlovič Čehov, Carlo Goldoni, Dubrovačke ljetne igre, Dundo Maroje, Film, Glumac, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Kazalište, Mala scena, Marijan Matković, Marulićevi dani, Moram spavat' anđele (2007.), Pedagog, Redatelj, Rijeka, Samo jednom se ljubi (1981.), Teatar &TD, Televizija, U registraturi, Varaždin, Vila orhideja (1988.), 1935., 1957., 1958., 1959., 1962., 1963., 1964., 1965., 1968., 1969., 1970., 1971., 1973., 1974., 1976., 1978., 1981., 1982., 1983., 1987., 1988., 1989., 1991., 2005., 2007., ..., 2019., 23. lipnja. Proširite indeks (2 više) »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Neva Rošić i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: Neva Rošić i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Carlo Goldoni
'''Carlo Goldoni''' Carlo Osvaldo Goldoni (Venecija, 25. veljače 1707. – Pariz, 6. veljače 1793.), talijanski komediograf i reformator komedije.
Novi!!: Neva Rošić i Carlo Goldoni · Vidi više »
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Novi!!: Neva Rošić i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »
Dundo Maroje
Dundo Maroje tiskan u Zagrebu 1939. godine Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića.
Novi!!: Neva Rošić i Dundo Maroje · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Neva Rošić i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Neva Rošić i Glumac · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Neva Rošić i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Neva Rošić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci
HNK Ivana pl.
Novi!!: Neva Rošić i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Neva Rošić i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Neva Rošić i Kazalište · Vidi više »
Mala scena
Pogled s južne strane na zgradu kazališta. Mala scena nastala je negdje početkom 1986. godine kada su zagrebački glumci Vitomira Lončar i Ivica Šimić, nezadovoljni stanjem i svojim statusom u kazalištu u kojem su bili uposleni, odlučili pokušati napraviti svoje vlastito kazalište.
Novi!!: Neva Rošić i Mala scena · Vidi više »
Marijan Matković
Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. – Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.
Novi!!: Neva Rošić i Marijan Matković · Vidi više »
Marulićevi dani
Marulićevi dani, kulturna manifestacija međunarodnog karaktera posvećena hrvatskoj dramskoj riječi i djelu Marka Marulića.
Novi!!: Neva Rošić i Marulićevi dani · Vidi više »
Moram spavat' anđele (2007.)
Moram spavat' anđele hrvatski je dugometražni film iz 2007. godine, redatelja Dejana Aćimovića.
Novi!!: Neva Rošić i Moram spavat' anđele (2007.) · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Neva Rošić i Pedagog · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Neva Rošić i Redatelj · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Neva Rošić i Rijeka · Vidi više »
Samo jednom se ljubi (1981.)
Samo jednom se ljubi, hrvatski dugometražni film iz 1981. godine.
Novi!!: Neva Rošić i Samo jednom se ljubi (1981.) · Vidi više »
Teatar &TD
Teatar &TD hrvatska je kazališna kuća iz Zagreba.
Novi!!: Neva Rošić i Teatar &TD · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Neva Rošić i Televizija · Vidi više »
U registraturi
U registraturi je najpoznatiji roman Ante Kovačića, jednog od najznačajnih hrvatskih realista.
Novi!!: Neva Rošić i U registraturi · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Neva Rošić i Varaždin · Vidi više »
Vila orhideja (1988.)
Vila orhideja, hrvatski dugometražni film iz 1988. godine.
Novi!!: Neva Rošić i Vila orhideja (1988.) · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1935. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1959. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Neva Rošić i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Neva Rošić i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Neva Rošić i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Neva Rošić i 1991. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Neva Rošić i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Neva Rošić i 2007. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Neva Rošić i 2019. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Neva Rošić i 23. lipnja · Vidi više »
