Sličnosti između Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj
Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj imaju 83 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alojzije Stepinac, Austro-Ugarska, Đakovo, Španjolska, Židovi, Balkan, Berlin, Bjelovar, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Domovinski rat, Drava, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Europa, Gospić, Gospodarstvo, Holokaust, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Italija, Ivan Goran Kovačić, Ivo Goldstein, Jadransko more, Jugoslavenska narodna armija, Karlovac, Koncentracijski logor, Koncentracijski logor Jasenovac, Koprivnica, ..., Korčula, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Križevci, Mađari, Mostar, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nürnberški zakoni, Nezavisna Država Hrvatska, Obrt, Operacija Barbarossa, Osijek, Patrijarh, Poljoprivreda, Rijeka, Sarajevo, Siegfried Kasche, Sinagoga, Slavko Goldstein, Slavonija, Slavonski Brod, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Srbi, Srpska pravoslavna Crkva, Stara Gradiška, Stranka prava, Treći Reich, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ustaše, Velika Mađarska, Velika Srbija, Velikosrpska ideologija, Zagreb, 10. travnja, 13. SS oružana gorska divizija "Handschar", 17. travnja, 1918., 1919., 1927., 1929., 1931., 1932., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1947., 1991.. Proširite indeks (53 više) »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Alojzije Stepinac i Nezavisna Država Hrvatska · Alojzije Stepinac i Židovi u Hrvatskoj ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Nezavisna Država Hrvatska · Austro-Ugarska i Židovi u Hrvatskoj ·
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Nezavisna Država Hrvatska i Đakovo · Đakovo i Židovi u Hrvatskoj ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Nezavisna Država Hrvatska · Španjolska i Židovi u Hrvatskoj ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Nezavisna Država Hrvatska i Židovi · Židovi i Židovi u Hrvatskoj ·
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Balkan i Nezavisna Država Hrvatska · Balkan i Židovi u Hrvatskoj ·
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Berlin i Nezavisna Država Hrvatska · Berlin i Židovi u Hrvatskoj ·
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Bjelovar i Nezavisna Država Hrvatska · Bjelovar i Židovi u Hrvatskoj ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Nezavisna Država Hrvatska · Bosna i Hercegovina i Židovi u Hrvatskoj ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Nezavisna Država Hrvatska · Dalmacija i Židovi u Hrvatskoj ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Domovinski rat i Nezavisna Država Hrvatska · Domovinski rat i Židovi u Hrvatskoj ·
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Drava i Nezavisna Država Hrvatska · Drava i Židovi u Hrvatskoj ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Nezavisna Država Hrvatska · Drugi svjetski rat i Židovi u Hrvatskoj ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Nezavisna Država Hrvatska · Dubrovnik i Židovi u Hrvatskoj ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Nezavisna Država Hrvatska · Europa i Židovi u Hrvatskoj ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Gospić i Nezavisna Država Hrvatska · Gospić i Židovi u Hrvatskoj ·
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Gospodarstvo i Nezavisna Država Hrvatska · Gospodarstvo i Židovi u Hrvatskoj ·
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Holokaust i Nezavisna Država Hrvatska · Holokaust i Židovi u Hrvatskoj ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatski sabor i Židovi u Hrvatskoj ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatsko proljeće i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatsko proljeće i Židovi u Hrvatskoj ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Italija i Nezavisna Država Hrvatska · Italija i Židovi u Hrvatskoj ·
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.
Ivan Goran Kovačić i Nezavisna Država Hrvatska · Ivan Goran Kovačić i Židovi u Hrvatskoj ·
Ivo Goldstein
Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.
Ivo Goldstein i Nezavisna Država Hrvatska · Ivo Goldstein i Židovi u Hrvatskoj ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Jadransko more i Nezavisna Država Hrvatska · Jadransko more i Židovi u Hrvatskoj ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Jugoslavenska narodna armija i Nezavisna Država Hrvatska · Jugoslavenska narodna armija i Židovi u Hrvatskoj ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Karlovac i Nezavisna Država Hrvatska · Karlovac i Židovi u Hrvatskoj ·
Koncentracijski logor
alt.
Koncentracijski logor i Nezavisna Država Hrvatska · Koncentracijski logor i Židovi u Hrvatskoj ·
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska · Koncentracijski logor Jasenovac i Židovi u Hrvatskoj ·
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Koprivnica i Nezavisna Država Hrvatska · Koprivnica i Židovi u Hrvatskoj ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Korčula i Nezavisna Država Hrvatska · Korčula i Židovi u Hrvatskoj ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Nezavisna Država Hrvatska · Kraljevina Jugoslavija i Židovi u Hrvatskoj ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Kraljevina Srbija i Nezavisna Država Hrvatska · Kraljevina Srbija i Židovi u Hrvatskoj ·
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Križevci i Nezavisna Država Hrvatska · Križevci i Židovi u Hrvatskoj ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Mađari i Nezavisna Država Hrvatska · Mađari i Židovi u Hrvatskoj ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Mostar i Nezavisna Država Hrvatska · Mostar i Židovi u Hrvatskoj ·
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka i Nezavisna Država Hrvatska · Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka i Židovi u Hrvatskoj ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Nezavisna Država Hrvatska · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Židovi u Hrvatskoj ·
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj i Nezavisna Država Hrvatska · Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj i Židovi u Hrvatskoj ·
Nürnberški zakoni
Naslovnica ''Reichsgesetzblatt I. dio br. 100'' u kojoj su 16. rujna 1935. objavljeni nürnberški zakoni Nürnberški zakoni (njemački: Nürnberger Gesetze) je naziv za 3 (povijesno 2) zakona koji su doneseni i stupili na snagu 1935.
Nürnberški zakoni i Nezavisna Država Hrvatska · Nürnberški zakoni i Židovi u Hrvatskoj ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Nezavisna Država Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj ·
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Nezavisna Država Hrvatska i Obrt · Obrt i Židovi u Hrvatskoj ·
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Nezavisna Država Hrvatska i Operacija Barbarossa · Operacija Barbarossa i Židovi u Hrvatskoj ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Nezavisna Država Hrvatska i Osijek · Osijek i Židovi u Hrvatskoj ·
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Nezavisna Država Hrvatska i Patrijarh · Patrijarh i Židovi u Hrvatskoj ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Nezavisna Država Hrvatska i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Židovi u Hrvatskoj ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Nezavisna Država Hrvatska i Rijeka · Rijeka i Židovi u Hrvatskoj ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Nezavisna Država Hrvatska i Sarajevo · Sarajevo i Židovi u Hrvatskoj ·
Siegfried Kasche
Siegfried Kasche (Strausberg 18. lipnja 1903. - Zagreb 7. lipnja 1947.) Obergruppenführer SA-a (Jurišnih odreda) i njemački veleposlanik pri NDH.
Nezavisna Država Hrvatska i Siegfried Kasche · Siegfried Kasche i Židovi u Hrvatskoj ·
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Nezavisna Država Hrvatska i Sinagoga · Sinagoga i Židovi u Hrvatskoj ·
Slavko Goldstein
Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.
Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Goldstein · Slavko Goldstein i Židovi u Hrvatskoj ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Nezavisna Država Hrvatska i Slavonija · Slavonija i Židovi u Hrvatskoj ·
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Nezavisna Država Hrvatska i Slavonski Brod · Slavonski Brod i Židovi u Hrvatskoj ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Židovi u Hrvatskoj ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Republika Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Nezavisna Država Hrvatska i Split · Split i Židovi u Hrvatskoj ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Nezavisna Država Hrvatska i Srbi · Srbi i Židovi u Hrvatskoj ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Nezavisna Država Hrvatska i Srpska pravoslavna Crkva · Srpska pravoslavna Crkva i Židovi u Hrvatskoj ·
Stara Gradiška
Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.
Nezavisna Država Hrvatska i Stara Gradiška · Stara Gradiška i Židovi u Hrvatskoj ·
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Nezavisna Država Hrvatska i Stranka prava · Stranka prava i Židovi u Hrvatskoj ·
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Nezavisna Država Hrvatska i Treći Reich · Treći Reich i Židovi u Hrvatskoj ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Nezavisna Država Hrvatska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Židovi u Hrvatskoj ·
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Nezavisna Država Hrvatska i Ustaše · Ustaše i Židovi u Hrvatskoj ·
Velika Mađarska
Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv. Stjepana) koji su bili pod upravom Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije do 1918. godine, zaključno s Trianonskim ugovorom 1920. godine.
Nezavisna Država Hrvatska i Velika Mađarska · Velika Mađarska i Židovi u Hrvatskoj ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Nezavisna Država Hrvatska i Velika Srbija · Velika Srbija i Židovi u Hrvatskoj ·
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Nezavisna Država Hrvatska i Velikosrpska ideologija · Velikosrpska ideologija i Židovi u Hrvatskoj ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Nezavisna Država Hrvatska i Zagreb · Zagreb i Židovi u Hrvatskoj ·
10. travnja
10.
10. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · 10. travnja i Židovi u Hrvatskoj ·
13. SS oružana gorska divizija "Handschar"
13.
13. SS oružana gorska divizija "Handschar" i Nezavisna Država Hrvatska · 13. SS oružana gorska divizija "Handschar" i Židovi u Hrvatskoj ·
17. travnja
17.
17. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · 17. travnja i Židovi u Hrvatskoj ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Nezavisna Država Hrvatska · 1918. i Židovi u Hrvatskoj ·
1919.
Bez opisa.
1919. i Nezavisna Država Hrvatska · 1919. i Židovi u Hrvatskoj ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i Nezavisna Država Hrvatska · 1927. i Židovi u Hrvatskoj ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Nezavisna Država Hrvatska · 1929. i Židovi u Hrvatskoj ·
1931.
Bez opisa.
1931. i Nezavisna Država Hrvatska · 1931. i Židovi u Hrvatskoj ·
1932.
Bez opisa.
1932. i Nezavisna Država Hrvatska · 1932. i Židovi u Hrvatskoj ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Nezavisna Država Hrvatska · 1941. i Židovi u Hrvatskoj ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i Nezavisna Država Hrvatska · 1942. i Židovi u Hrvatskoj ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Nezavisna Država Hrvatska · 1943. i Židovi u Hrvatskoj ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Nezavisna Država Hrvatska · 1944. i Židovi u Hrvatskoj ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Nezavisna Država Hrvatska · 1945. i Židovi u Hrvatskoj ·
1947.
Bez opisa.
1947. i Nezavisna Država Hrvatska · 1947. i Židovi u Hrvatskoj ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Nezavisna Država Hrvatska · 1991. i Židovi u Hrvatskoj ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj
Usporedba između Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj
Nezavisna Država Hrvatska ima 698 odnose, a Židovi u Hrvatskoj ima 384. Kao što im je zajedničko 83, Jaccard indeks 7.67% = 83 / (698 + 384).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: