Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Novalja i Pag

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Novalja i Pag

Novalja vs. Pag

Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu. Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).

Sličnosti između Novalja i Pag

Novalja i Pag imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andriana Škunca, Antika, Anton Šuljić, Anton Tamarut (1932.), Žigljen, Bazilika, Boris Palčić Caskin, Caska, Darija Škunca Klanac, Hrvatska, Ivan Žan, Jadransko more, Kustići, Ličko-senjska županija, Lun, Metajna, Novalja, Paški most, Paški trokut, Pag (grad), Prizna, Rab, Rijeka, Stara Novalja, Vodovod, Zadar, Zdenko Balabanić, Zrće, Zubovići (Novalja).

Andriana Škunca

Andriana Škunca (Bjelovar, 9. ožujka 1944.) hrvatska je književnica i fotografkinja.

Andriana Škunca i Novalja · Andriana Škunca i Pag · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Antika i Novalja · Antika i Pag · Vidi više »

Anton Šuljić

Anton Šuljić (Novalja, 1955.) hrvatski je katolički svećenik, teolog, novinar, književnik, likovni kritičar i kantautor.

Anton Šuljić i Novalja · Anton Šuljić i Pag · Vidi više »

Anton Tamarut (1932.)

Msgr.

Anton Tamarut (1932.) i Novalja · Anton Tamarut (1932.) i Pag · Vidi više »

Žigljen

Žigljen je trajektna luka na istočnoj obali otoka Paga, u istoimenom zaljevu.

Novalja i Žigljen · Pag i Žigljen · Vidi više »

Bazilika

Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.

Bazilika i Novalja · Bazilika i Pag · Vidi više »

Boris Palčić Caskin

Boris Palčić Caskin (Caska, 1. srpnja 1929. – Novalja, 13. prosinca 2013.) hrvatski književnik In memoriam - Boris Palčić Caskin 10.

Boris Palčić Caskin i Novalja · Boris Palčić Caskin i Pag · Vidi više »

Caska

Caska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Novalje, Ličko-senjska županija.

Caska i Novalja · Caska i Pag · Vidi više »

Darija Škunca Klanac

Darija Škunca Klanac (Novalja, 1942.) je hrvatska pjesnikinja.

Darija Škunca Klanac i Novalja · Darija Škunca Klanac i Pag · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Novalja · Hrvatska i Pag · Vidi više »

Ivan Žan

Ivan Žan (Novalja, 4. listopada 1955.) skladatelj je, dirigent, orguljaš, zborovođa i glazbeni pedagog.

Ivan Žan i Novalja · Ivan Žan i Pag · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Jadransko more i Novalja · Jadransko more i Pag · Vidi više »

Kustići

Kustići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Novalje, Ličko-senjska županija.

Kustići i Novalja · Kustići i Pag · Vidi više »

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Ličko-senjska županija i Novalja · Ličko-senjska županija i Pag · Vidi više »

Lun

Ulica u Lunu Lun je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Novalje, Ličko-senjska županija.

Lun i Novalja · Lun i Pag · Vidi više »

Metajna

Metajna je naselje na sjevernom dijelu otoka Paga u Hrvatskoj.

Metajna i Novalja · Metajna i Pag · Vidi više »

Novalja

Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.

Novalja i Novalja · Novalja i Pag · Vidi više »

Paški most

Paški most je armiranobetonski lučni most koji preko Ljubačkih vrata u Zadarskoj županiji spaja otok Pag s kopnom, na državnoj cesti D106.

Novalja i Paški most · Paški most i Pag · Vidi više »

Paški trokut

avionska slika i crtež Paški trokut ime je za pareidoliju u blizini mjesta Kustići na Pagu, geološku formaciju oblika nepravilnog četverokuta na oko 185 m nadmorske visine.

Novalja i Paški trokut · Paški trokut i Pag · Vidi više »

Pag (grad)

Izgradnja novog grada Paga započela je 18. svibnja 1443. godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.

Novalja i Pag (grad) · Pag i Pag (grad) · Vidi više »

Prizna

Prizna je naselje i luka u Hrvatskom primorju, podno planine Velebit.

Novalja i Prizna · Pag i Prizna · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.

Novalja i Rab · Pag i Rab · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novalja i Rijeka · Pag i Rijeka · Vidi više »

Stara Novalja

Stara Novalja je naselje na sjevernom dijelu otoka Paga u Hrvatskoj.

Novalja i Stara Novalja · Pag i Stara Novalja · Vidi više »

Vodovod

Čista pitka voda. Francuskoj. Sisku. Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). povratnu ili reverzibilnu osmozu. Tipični hidrometar ili vodomjer za kućanstva. Vodovod ili vodoopskrbni sustav je sustav građevina, uređaja i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih naselja, industrije, a dijelom i poljoprivrede.

Novalja i Vodovod · Pag i Vodovod · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novalja i Zadar · Pag i Zadar · Vidi više »

Zdenko Balabanić

Zdenko Balabanić (Novalja, 19. siječnja 1927. – Zagreb, 5. siječnja 1978.), hrvatski slikar i likovni pedagog Balabanić, Zdenko.

Novalja i Zdenko Balabanić · Pag i Zdenko Balabanić · Vidi više »

Zrće

Zrće je dugačka šljunčana plaža blizu Novalje i Gajca na otoku Pagu.

Novalja i Zrće · Pag i Zrće · Vidi više »

Zubovići (Novalja)

Zubovići su naselje na otoku Pagu u Hrvatskoj u sastavu Grada Novalje u Ličko-senjskoj županiji.

Novalja i Zubovići (Novalja) · Pag i Zubovići (Novalja) · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Novalja i Pag

Novalja ima 77 odnose, a Pag ima 183. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 11.15% = 29 / (77 + 183).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Novalja i Pag. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »