Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Novi Bečej i Vojvodina

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Novi Bečej i Vojvodina

Novi Bečej vs. Vojvodina

Novi Bečej (ćirilično: Нови Бечеј, mađarski: Törökbecse) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Novi Bečej. Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Sličnosti između Novi Bečej i Vojvodina

Novi Bečej i Vojvodina imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Banat, Bunjevci, Crnogorci u Vojvodini, Hrvati u Vojvodini, Jugoslaveni, Mađari u Vojvodini, Mađarski jezik, Makedonci u Vojvodini, Muslimani (narod), Rumunji u Vojvodini, Rusini u Vojvodini, Srbi, Srbija, Srednjobanatski okrug.

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Banat i Novi Bečej · Banat i Vojvodina · Vidi više »

Bunjevci

Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.

Bunjevci i Novi Bečej · Bunjevci i Vojvodina · Vidi više »

Crnogorci u Vojvodini

Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. Crnogorci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Srbiji.

Crnogorci u Vojvodini i Novi Bečej · Crnogorci u Vojvodini i Vojvodina · Vidi više »

Hrvati u Vojvodini

Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Hrvati u Vojvodini i Novi Bečej · Hrvati u Vojvodini i Vojvodina · Vidi više »

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Jugoslaveni i Novi Bečej · Jugoslaveni i Vojvodina · Vidi više »

Mađari u Vojvodini

Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Mađari u Vojvodini i Novi Bečej · Mađari u Vojvodini i Vojvodina · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Mađarski jezik i Novi Bečej · Mađarski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Makedonci u Vojvodini

Makedonci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Makedonci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Makedonci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Makedonci u Vojvodini i Novi Bečej · Makedonci u Vojvodini i Vojvodina · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Muslimani (narod) i Novi Bečej · Muslimani (narod) i Vojvodina · Vidi više »

Rumunji u Vojvodini

Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Službena uporaba rumunjskog jezika u Vojvodini: narančasto - u cijeloj općini zeleno - u dijelu općine Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi Bečej i Rumunji u Vojvodini · Rumunji u Vojvodini i Vojvodina · Vidi više »

Rusini u Vojvodini

Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Rusini u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi Bečej i Rusini u Vojvodini · Rusini u Vojvodini i Vojvodina · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi Bečej i Srbi · Srbi i Vojvodina · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi Bečej i Srbija · Srbija i Vojvodina · Vidi više »

Srednjobanatski okrug

Srednjobanatski upravni okrug (srpski: Средњобанатски управни округ, Srednjobanatski upravni okrug; mađarski: Közép Bánsági Körzet; slovački: Sredobanátsky okres; rusinski: Стредобанатски окрух; rumunjski: Districtul Banatul de Central) je okrug na sjeveroistoku Republike Srbije.

Novi Bečej i Srednjobanatski okrug · Srednjobanatski okrug i Vojvodina · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Novi Bečej i Vojvodina

Novi Bečej ima 26 odnose, a Vojvodina ima 211. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 5.91% = 14 / (26 + 211).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Novi Bečej i Vojvodina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: