Brže od pregledniku!
26 odnosi: Šećerna repa, Špinat, Štirovke, Biljke, Blitva, Boja, Carl Linné, Cikla, Dvosupnice, Europa, Hladnjak, Hrvatska, Klinčićolike, Kritosjemenjače, Latinski jezik, List, Magnezij, Mangan, Napoleon Bonaparte, Povrće, Ribe, Saharoza, Stabljika, Tjedan, Vitamin B2, Vitamin C.
Šećerna repa
Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) industrijska je biljka iz porodice Štirovki koja se uzgaja radi proizvodnje šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.
Novi!!: Obična blitva i Šećerna repa · Vidi više »
Špinat
Špinat (lat. Spinacia), manji rod jednogodišnjeg raslinja nekada klasificiran eks-porodici lobodovke (Chenopodiaceae), a danas u štirovke (Amaranthaceae).
Novi!!: Obična blitva i Špinat · Vidi više »
Štirovke
štirovke (ščirovine, šćirovi, lat. Amaranthaceae), biljna porodica iz reda Caryophyllales ili klinčićolike.
Novi!!: Obična blitva i Štirovke · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Obična blitva i Biljke · Vidi više »
Blitva
Blitva (lat. Beta), rod dvogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice Amaranthaceae.
Novi!!: Obična blitva i Blitva · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Obična blitva i Boja · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Obična blitva i Carl Linné · Vidi više »
Cikla
Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani.
Novi!!: Obična blitva i Cikla · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Obična blitva i Dvosupnice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Obična blitva i Europa · Vidi više »
Hladnjak
Moderni hladnjak Hladnjak rashladni je uređaj, koji je u najširoj primjeni u kućanstvima, gdje se koristi za čuvanje hrane na niskim temperaturama.
Novi!!: Obična blitva i Hladnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Obična blitva i Hrvatska · Vidi više »
Klinčićolike
Klinčićolike (lat. Caryophyllales) je botanički naziv za red biljaka iz razreda Magnoliopsida, jedini u nadredu Caryophyllanae.
Novi!!: Obična blitva i Klinčićolike · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Obična blitva i Kritosjemenjače · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Obična blitva i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Obična blitva i List · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Obična blitva i Magnezij · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Obična blitva i Mangan · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Obična blitva i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Obična blitva i Povrće · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Obična blitva i Ribe · Vidi više »
Saharoza
Molekula saharoze Model molekule saharoze Saharoza (tur. Seker 12H22O11, u kojem su molekule glukoze povezane s molekulama fruktoze. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: šećer, slador, kuhinjski šećer te obični šećer i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi. Hrvatski naziv slador smatra se zastarjelim.
Novi!!: Obična blitva i Saharoza · Vidi više »
Stabljika
Presjek zeljaste stabljike Stabljika je vegetativni dio biljke i jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularnih biljaka.
Novi!!: Obična blitva i Stabljika · Vidi više »
Tjedan
Tjedan je jedinica za vrijeme – traje 7 dana.
Novi!!: Obična blitva i Tjedan · Vidi više »
Vitamin B2
Vitamin B2, riboflavin ili laktoflavin je vitamin iz skupine vitamina B (B-kompleks).
Novi!!: Obična blitva i Vitamin B2 · Vidi više »
Vitamin C
|- align.
Novi!!: Obična blitva i Vitamin C · Vidi više »
