Brže od pregledniku!Sličnosti između Oblaci i Oborina
Oblaci i Oborina imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Celzij, Dim, Grmljavinska oluja, Kiša, Kondenzacija, Kristal, Kumulonimbus, Led, Litra, Magla, Metar, Mraz, Oblaci, Pahulja, Pepeo, Planina, Pothlađenje, Prašina, Promjer, Relativna gustoća, Rosa, Rosište, Rosulja, Snijeg, Solika, Sunčeva svjetlost, Temperatura, Tlo, Toplina, Toplinsko zračenje, ..., Tropi, Tuča, Visina, Vjetar, Vlaga, Voda, Vodena para, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljopisna širina, Zrak. Proširite indeks (11 više) »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Celzij i Oblaci · Celzij i Oborina ·
Dim
Dim iz vulkana Dim je mali broj malih čestica rasutih u zraku, koje su nastale nepotpunim izgararanjem tvari.
Dim i Oblaci · Dim i Oborina ·
Grmljavinska oluja
Nizozemskoj Grmljavinska oluja je lokalna pojava praćena jakom kišom, pljuskovima, grmljavinom i pojačanim vjetrom.
Grmljavinska oluja i Oblaci · Grmljavinska oluja i Oborina ·
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Kiša i Oblaci · Kiša i Oborina ·
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Kondenzacija i Oblaci · Kondenzacija i Oborina ·
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Kristal i Oblaci · Kristal i Oborina ·
Kumulonimbus
''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. ''Cumulonimbus calvus'' ili ćelavi kumulonimbusi. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; međunarodna kratica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara.
Kumulonimbus i Oblaci · Kumulonimbus i Oborina ·
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Led i Oblaci · Led i Oborina ·
Litra
Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.
Litra i Oblaci · Litra i Oborina ·
Magla
Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Magla i Oblaci · Magla i Oborina ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Oblaci · Metar i Oborina ·
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Mraz i Oblaci · Mraz i Oborina ·
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Oblaci i Oblaci · Oblaci i Oborina ·
Pahulja
Pahulja je kristal leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode.
Oblaci i Pahulja · Oborina i Pahulja ·
Pepeo
Pepeo nastajući izgaranjem drveta. Pepeo ili lug fini je prah koji ostaje nakon izgaranja neke tvari.
Oblaci i Pepeo · Oborina i Pepeo ·
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Oblaci i Planina · Oborina i Planina ·
Pothlađenje
Krivulja pothlađivanja. Pothlađenje ili pothlađivanje (eng. Supercooling ili Undercooling), u fizici, predstavlja proces snižavanja temperature tekućine ili plina ispod točke smrzavanja, a da ne postane krut.
Oblaci i Pothlađenje · Oborina i Pothlađenje ·
Prašina
Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.
Oblaci i Prašina · Oborina i Prašina ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Oblaci i Promjer · Oborina i Promjer ·
Relativna gustoća
Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.
Oblaci i Relativna gustoća · Oborina i Relativna gustoća ·
Rosa
Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodene pare.
Oblaci i Rosa · Oborina i Rosa ·
Rosište
Dijagram pokazuje maksimalni postotak vodene pare u zraku, koji može biti iznad razine mora, u ovisnosti o temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. Rosište je temperatura do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne vlage zraka), kod konstantnog tlaka, da počne kondenzacija vode.
Oblaci i Rosište · Oborina i Rosište ·
Rosulja
Pri padanju rosulje vidljivost je smanjena. Rosulja ili izmaglica je oborina koja se sastoji od mnogobrojnih, vrlo sitnih kapljica vode, promjera manjeg od 0,5 milimetara, koje vrlo lagano padaju iz niskog oblaka stratusa (na visini od 200 do 500 metara), najčešće kroz maglu, i dopiru do tla.
Oblaci i Rosulja · Oborina i Rosulja ·
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Oblaci i Snijeg · Oborina i Snijeg ·
Solika
Solika. Solika je oborina slična snijegu u obliku okruglih, čunjastih ili nepravilnih bijelih neprozirnih ledenih zrnaca promjera od 2 do 5 milimetara.
Oblaci i Solika · Oborina i Solika ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Oblaci i Sunčeva svjetlost · Oborina i Sunčeva svjetlost ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Oblaci i Temperatura · Oborina i Temperatura ·
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Oblaci i Tlo · Oborina i Tlo ·
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Oblaci i Toplina · Oborina i Toplina ·
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Oblaci i Toplinsko zračenje · Oborina i Toplinsko zračenje ·
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Oblaci i Tropi · Oborina i Tropi ·
Tuča
Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.
Oblaci i Tuča · Oborina i Tuča ·
Visina
Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.
Oblaci i Visina · Oborina i Visina ·
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Oblaci i Vjetar · Oborina i Vjetar ·
Vlaga
tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.
Oblaci i Vlaga · Oborina i Vlaga ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Oblaci i Voda · Oborina i Voda ·
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Oblaci i Vodena para · Oborina i Vodena para ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Oblaci i Zemlja · Oborina i Zemlja ·
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Oblaci i Zemljina atmosfera · Oborina i Zemljina atmosfera ·
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Oblaci i Zemljopisna širina · Oborina i Zemljopisna širina ·
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Oblaci i Oborina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Oblaci i Oborina
Usporedba između Oblaci i Oborina
Oblaci ima 99 odnose, a Oborina ima 82. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 22.65% = 41 / (99 + 82).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Oblaci i Oborina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
