Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Ocean

Indeks Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Sadržaj

  1. 67 odnosi: Abisal, Afrika, Arktički ocean, Atlantski ocean, Bazalt, Bospor, Brod, Cassini-Huygens, Crno more, Europa (mjesec), Galilejanski mjeseci, Ganimed (mjesec), Geologija, Gibraltarska vrata, Glavonošci, Grčki jezik, Huygens, Indijski ocean, Jastog, Južni ocean, Kalista (mjesec), Kaspijsko jezero, Kitovi, Kontinent, Latinski jezik, Laurazija, Marijanska brazda, Mars, Mars Exploration Rovers, Međunarodna hidrografska organizacija, More, Morska struja, Morska voda, Neptun, Obična hobotnica, Ocean (glazbeni sastav, Split), Oceanografija, Oceanski dupini, Okean, Otočje, Panamski kanal, Plankton, Pliskavice, Prirodni satelit, Rakovi, Ribe, Salinitet, Sjevernomarijanski otoci, Sredozemno more, Sueski kanal, ... Proširite indeks (17 više) »

  2. Obalni i vodeni reljefni oblici
  3. Oceani
  4. Oceanografija
  5. Vodene mase

Abisal

Abisal je u geologiji podmorje oceana na dubini oko 3000 do 6000 m. Nije zaravnjeno, već se pojavljuju i podmorski planinski lanci (srednjooceanski hrptovi), pojedinačne podmorske uzvisine, podmorske zavale i sl.

Pogledaj Ocean i Abisal

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Pogledaj Ocean i Afrika

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Pogledaj Ocean i Arktički ocean

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Pogledaj Ocean i Atlantski ocean

Bazalt

Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.

Pogledaj Ocean i Bazalt

Bospor

Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.

Pogledaj Ocean i Bospor

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Pogledaj Ocean i Brod

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.

Pogledaj Ocean i Cassini-Huygens

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Ocean i Crno more

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Pogledaj Ocean i Europa (mjesec)

Galilejanski mjeseci

Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.

Pogledaj Ocean i Galilejanski mjeseci

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Pogledaj Ocean i Ganimed (mjesec)

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Pogledaj Ocean i Geologija

Gibraltarska vrata

satelitska snimka iz svemira) Gibraltarska vrata (arapski: مضيق جبل طارق, španjolski: Estrecho de Gibraltar) je tjesnac koji odvaja Atlantski ocean od Sredozemnog mora.

Pogledaj Ocean i Gibraltarska vrata

Glavonošci

Glavonošci (Cephalopoda, od grč. plural Kεφαλόποδα (kephalópoda); "glava-stopalo") su razred mekušaca.

Pogledaj Ocean i Glavonošci

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Ocean i Grčki jezik

Huygens

Kombinirana svemirska letjelica Cassini–Huygens pred Titanom Huygens je bila robotska svemirska sonda za ulaz u atmosferu koja je uspješno sletjela na Saturnov mjesec Titan 2005.

Pogledaj Ocean i Huygens

Indijski ocean

Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.

Pogledaj Ocean i Indijski ocean

Jastog

Jastog je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta (palinuridae).

Pogledaj Ocean i Jastog

Južni ocean

Prostor koji obuhvaća ''Južni ocean''. Južni ocean, još poznat i kao Južni polarni ocean (još je poznato ime i Antarktički ocean), velika je vodena masa koja se nalazi blizu Antarktike.

Pogledaj Ocean i Južni ocean

Kalista (mjesec)

Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.

Pogledaj Ocean i Kalista (mjesec)

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Pogledaj Ocean i Kaspijsko jezero

Kitovi

Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.

Pogledaj Ocean i Kitovi

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Pogledaj Ocean i Kontinent

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Ocean i Latinski jezik

Laurazija

thumb Laurazija je bila superkontinent koji se odlomio od pangejskog superkontinenta u kasnom mezozoiku.

Pogledaj Ocean i Laurazija

Marijanska brazda

Položaj Marijanske brazde Marijanska brazda najdublja je brazda u Tihom oceanu, a ujedno i najdublja brazda na svijetu.

Pogledaj Ocean i Marijanska brazda

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Pogledaj Ocean i Mars

Mars Exploration Rovers

Rover na početku misije, ilustracija NASA-ina misija Mars Exploration Rover (MER) bila je robotska svemirska misija koja je uključivala dva Marsova rovera - Spirit i Opportunity - s ciljem istraživanja planeta Marsa.

Pogledaj Ocean i Mars Exploration Rovers

Međunarodna hidrografska organizacija

Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.

Pogledaj Ocean i Međunarodna hidrografska organizacija

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Pogledaj Ocean i More

Morska struja

Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.

Pogledaj Ocean i Morska struja

Morska voda

Morska voda Morska voda je voda iz mora ili oceana.

Pogledaj Ocean i Morska voda

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Pogledaj Ocean i Neptun

Obična hobotnica

Hobotnica (lat. Octopus vulgaris) je vrsta mekušca iz porodice Octopodidae.

Pogledaj Ocean i Obična hobotnica

Ocean (glazbeni sastav, Split)

Ocean je hrvatski glazbeni sastav iz Splita.

Pogledaj Ocean i Ocean (glazbeni sastav, Split)

Oceanografija

Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.

Pogledaj Ocean i Oceanografija

Oceanski dupini

Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome sisavci koji žive u vodi.

Pogledaj Ocean i Oceanski dupini

Okean

Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.

Pogledaj Ocean i Okean

Otočje

Kornatsko otočje Aleutsko otočje Otočje ili arhipelag skupina je otoka jednake geološke građe i postanka.

Pogledaj Ocean i Otočje

Panamski kanal

Zemljopisna karta Panamskog kanala Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom (Panamski zaljev).

Pogledaj Ocean i Panamski kanal

Plankton

''Hyperia macrocephala'' - plankton Copepoda (Calanoida) - plankton Plankton je naziv grčkog porijekla i označava zajednicu živih organizama koji plutaju i ne raspolažu vidljivim sposobnostima za kretanje.

Pogledaj Ocean i Plankton

Pliskavice

Pliskavice (lat. Phocoenidae) ili morske svinje su porodica malih kitova zubana sa šest vrsta unutar četiri roda.

Pogledaj Ocean i Pliskavice

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Pogledaj Ocean i Prirodni satelit

Rakovi

Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.

Pogledaj Ocean i Rakovi

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Pogledaj Ocean i Ribe

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Pogledaj Ocean i Salinitet

Sjevernomarijanski otoci

Sjevernomarijanski otoci (engleski the Commonwealth of the Northern Mariana Islands) dio su grupe Marijanskih otoka i američkih otočnih područja u Tihom oceanu, južno od Japana i sjeverno od Guama.

Pogledaj Ocean i Sjevernomarijanski otoci

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Pogledaj Ocean i Sredozemno more

Sueski kanal

Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.

Pogledaj Ocean i Sueski kanal

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Pogledaj Ocean i Sunčev sustav

Svjetsko more

Južni; posljednja dva oceana su ponekad objedinjuju u prva tri oceana. Atlantski ocean, jedan dio sustava, čini 23% Svjetskoga mora. Svjetsko more ili svjetski ocean međusobno je povezani sustav oceanskih voda Zemlje koji se sastoji od većega dijela hidrosfere i koji obuhvaća 361.132.000 km2 (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, s ukupnim volumenom od 1.332.000.000 km3 (320.000.000 cu mi).

Pogledaj Ocean i Svjetsko more

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Pogledaj Ocean i Tihi ocean

Titan (mjesec)

Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.

Pogledaj Ocean i Titan (mjesec)

Tjesnac

Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.

Pogledaj Ocean i Tjesnac

Triton (mjesec)

Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.

Pogledaj Ocean i Triton (mjesec)

Tropska oluja

Pogled na tropsku oluju iz svemira. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1985. do 2005. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1945. do 2006. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Uragan Isabel iz 2003. Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.

Pogledaj Ocean i Tropska oluja

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Pogledaj Ocean i Uran

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Pogledaj Ocean i Voda

Vrijeme (meteorologija)

Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.

Pogledaj Ocean i Vrijeme (meteorologija)

Zaljev

Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.

Pogledaj Ocean i Zaljev

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Ocean i Zemlja

Zemljin plašt

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljin plašt je debela ljuska, sastavljena od gustih stijena, koja okružuje vanjsku tekuću jezgru, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore.

Pogledaj Ocean i Zemljin plašt

Zemljina kora

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.

Pogledaj Ocean i Zemljina kora

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Pogledaj Ocean i Zemljopisna širina

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Pogledaj Ocean i 2000.

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Pogledaj Ocean i 2005.

Vidi također

Obalni i vodeni reljefni oblici

Oceani

Oceanografija

Vodene mase

, Sunčev sustav, Svjetsko more, Tihi ocean, Titan (mjesec), Tjesnac, Triton (mjesec), Tropska oluja, Uran, Voda, Vrijeme (meteorologija), Zaljev, Zemlja, Zemljin plašt, Zemljina kora, Zemljopisna širina, 2000., 2005..