Sličnosti između Oksidacija i Redoks
Oksidacija i Redoks imaju 128 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akumulator, Aldehidi, Alessandro Volta, Alkalijski metali, Alkoholi, Aluminij, Amonijak, Anoda, Anorganska kemija, Atom, Željezov(II, III) oksid, Željezov(III) oksid, Željezovi oksidi, Bakar, Bakrov(II) sulfat pentahidrat, Baterija, Baze (kemija), Beton, Brzojav, Cink, Cinkov sulfat, Dezinfekcija, Diklormetan, Disanje, Drvo (materijal), Dušična kiselina, Električna energija, Električna struja, Električni naboj, Električni vodič, ..., Elektroda, Elektrodni potencijal, Elektrokemija, Elektrolit, Elektroliza, Elektromotorna sila, Elektron, Elektronegativnost, Elektronski afinitet, Elektronski omotač atoma, Elementarni naboj, Etin, Fluid, Fluor, Fotosinteza, Francuski jezik, Galvanski elementi, Geologija, Gorenje, Grafit, Hidridi, Hidroksil, Industrija, Ion, Ioniziranje, John Frederic Daniell, Kalcij, Kalijev klorat, Kalijev permanganat, Kamen, Karbonilna skupina, Katalizator, Katoda, Kemija, Kemijska energija, Kemijska reakcija, Kemijska tvar, Keramika, Kiseline, Kisik, Klor, Klorna voda, Klorovodik, Korozija, Kovalentna veza, Kovine, Kristal, Kristalna rešetka, Laboratorij, Latinski jezik, Leclanchéov članak, Legirani čelik, Litij, Luigi Galvani, Magnezij, Materijal, Mineralne sirovine, Molekula, Muzej, Napon, Natrij, Nikal, Oksidacija, Oksidacijski broj, Oksidans, Oksidi, Organska kemija, Otopine, Paladij, Perklorna kiselina, Peroksidi, PH, Platina, Plin, Polimer, Reducens, Rimski brojevi, Soli, Srebro, Staklo, Starogrčki jezik, Stijena, Sumpor, Sumporna kiselina, Sumporovodik, Tehnika, Tekućine, Tkivo, Ugljen, Ugljik, Ugljikov(IV) oksid, Ulja, Valencija (kemija), Voda, Vodik, Vodikov peroksid, Volt, Zemnoalkalijski metali. Proširite indeks (98 više) »
Akumulator
Akumulator, električni (lat. accumulare: nakupljati, nagomilati) je sekundarni električni članak, naprava (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se električna energija pretvara u kemijsku (punjenje akumulatora), ostaje u njoj pohranjena i zatim se, prema potrebi, može nanovo pretvoriti u električnu (pražnjenje).
Akumulator i Oksidacija · Akumulator i Redoks ·
Aldehidi
Aldehidi (krat, od lat. Alcoholus dehydrogenatus: dehidrogenirani alkohol), organski spojevi s jednovalentnom skupinom –CHO (aldehidna skupina).
Aldehidi i Oksidacija · Aldehidi i Redoks ·
Alessandro Volta
Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.
Alessandro Volta i Oksidacija · Alessandro Volta i Redoks ·
Alkalijski metali
Alkalijski metali kemijski su elementi 1.
Alkalijski metali i Oksidacija · Alkalijski metali i Redoks ·
Alkoholi
Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi (kasnolat. 3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline. Alkoholi koji u svojoj skupini imaju veći broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe.
Alkoholi i Oksidacija · Alkoholi i Redoks ·
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Aluminij i Oksidacija · Aluminij i Redoks ·
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Amonijak i Oksidacija · Amonijak i Redoks ·
Anoda
galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.
Anoda i Oksidacija · Anoda i Redoks ·
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Anorganska kemija i Oksidacija · Anorganska kemija i Redoks ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Oksidacija · Atom i Redoks ·
Željezov(II, III) oksid
Željezov(II, III) oksid (FeO x Fe2O3 ili Fe3O4 x Fe2O3; starog naziva fero-feri-oksid) je crni magnetičan prah, a u prirodi dolazi kao rudni mineral magnetit (Fe3O4 – uzima se kao takva skraćena formula).
Oksidacija i Željezov(II, III) oksid · Redoks i Željezov(II, III) oksid ·
Željezov(III) oksid
Željezov(III) oksid (Fe2O3, hrđa, ruzina) jedan je od nekoliko oksida željeza.
Oksidacija i Željezov(III) oksid · Redoks i Željezov(III) oksid ·
Željezovi oksidi
Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.
Oksidacija i Željezovi oksidi · Redoks i Željezovi oksidi ·
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Bakar i Oksidacija · Bakar i Redoks ·
Bakrov(II) sulfat pentahidrat
Modra galica. Bakrov(II) sulfat pentahidrat (tetraakva-bakrov(II)sulfat monohidrat, plavi vitriol, CuSO4 x 5 H2O) obliku je plavo-modrih prozirnih kristala poznat pod nazivom „modra galica“.
Bakrov(II) sulfat pentahidrat i Oksidacija · Bakrov(II) sulfat pentahidrat i Redoks ·
Baterija
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. Nekoliko vrsti baterija. Lijevo gore: akubaterija za fotoaparat. Baterije bazirane na srebrovu oksidu. Baterija ili električna baterija (fra. batterie), u elektrotehnici, je spoj (obično serijski) dvaju ili više istosmjernih i istovrsnih izvora električne energije u kojima se kemijska, toplinska, sunčeva ili nuklearna energija pretvara u električnu energiju (galvanska i akumulatorska baterija, termoelektrična baterija, sunčana ili fotoelektrična baterija, nuklearna, atomska ili izotopna baterija).
Baterija i Oksidacija · Baterija i Redoks ·
Baze (kemija)
Baze (njem. Base -). Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu.
Baze (kemija) i Oksidacija · Baze (kemija) i Redoks ·
Beton
Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.
Beton i Oksidacija · Beton i Redoks ·
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Brzojav i Oksidacija · Brzojav i Redoks ·
Cink
Cink je kemijski element 12.
Cink i Oksidacija · Cink i Redoks ·
Cinkov sulfat
Cinkov sulfat (ZnSO4) s kristalnom vodom nastaje pri otapanju cinka ili cinkova oksida u sumpornoj kiselini.
Cinkov sulfat i Oksidacija · Cinkov sulfat i Redoks ·
Dezinfekcija
Dezinfekcija poda korištenjem sredstva za dezinfekciju Dezinfekcija (lat. desinfectio - raskužba) označava postupke usmjerene na uništenje najvećeg broja neželjenih mikroorganizama.
Dezinfekcija i Oksidacija · Dezinfekcija i Redoks ·
Diklormetan
Prostorni model raspodjele atoma u molekuli diklormetana. Diklormetan (di-2 + klor + metan, metilen-klorid, CH2Cl2, Freon 30, R-30, DCM, UN 1593, MDC) je tekućina niska vrelišta (40 °C).
Diklormetan i Oksidacija · Diklormetan i Redoks ·
Disanje
U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.
Disanje i Oksidacija · Disanje i Redoks ·
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Drvo (materijal) i Oksidacija · Drvo (materijal) i Redoks ·
Dušična kiselina
Dušična kiselina Dušična kiselina (lat. Aqua fortis, nitratna kiselina, HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Dušična kiselina i Oksidacija · Dušična kiselina i Redoks ·
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Električna energija i Oksidacija · Električna energija i Redoks ·
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Električna struja i Oksidacija · Električna struja i Redoks ·
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Električni naboj i Oksidacija · Električni naboj i Redoks ·
Električni vodič
bakra danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim instalacijama zgrada, jer se mogu lako savijati. Alučel (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za dalekovode. Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći.
Električni vodič i Oksidacija · Električni vodič i Redoks ·
Elektroda
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).
Elektroda i Oksidacija · Elektroda i Redoks ·
Elektrodni potencijal
mol dm−3, 4. vodena brtva kola sprječava utjecaj kisika, 5. otopina metalne soli u kojoj se nalazi metal kojem se mjeri standardni elektrodni potencijal, koja je odvojena nekom dijafragmom, koja razdvaja otopine ali propušta ione. Mjerenje elektrodnog potencijala s tri elektrode. Elektrodni potencijal je električni potencijal elektrokemijske ćelije u kojoj je ispitivana elektroda spojena kao katoda, a standardna vodikova elektroda (E.
Elektrodni potencijal i Oksidacija · Elektrodni potencijal i Redoks ·
Elektrokemija
Elektrokemija jedna je od grana kemije.
Elektrokemija i Oksidacija · Elektrokemija i Redoks ·
Elektrolit
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. gorivnog članka. Elektrolit je kemijski spoj koji je električki vodljiv ili to postaje u otopljenom ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive ione koji mogu prenositi električni naboj.
Elektrolit i Oksidacija · Elektrolit i Redoks ·
Elektroliza
električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.
Elektroliza i Oksidacija · Elektroliza i Redoks ·
Elektromotorna sila
Elektromotorna sila je u elektrotehnici veličina kojom se izražava rad potreban za razdvajanje nosilaca električnih naboja u izvoru električne struje, pri čemu sila koja djeluje na električne naboje nije direktna posljedica električnog polja.
Elektromotorna sila i Oksidacija · Elektromotorna sila i Redoks ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Oksidacija · Elektron i Redoks ·
Elektronegativnost
Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.
Elektronegativnost i Oksidacija · Elektronegativnost i Redoks ·
Elektronski afinitet
*Elektronski afinitet je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron, e−.
Elektronski afinitet i Oksidacija · Elektronski afinitet i Redoks ·
Elektronski omotač atoma
Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni.
Elektronski omotač atoma i Oksidacija · Elektronski omotač atoma i Redoks ·
Elementarni naboj
Elementarni naboj ili elementarni električni naboj (oznaka e) je fizikalna konstanta koja je apsolutna vrijednost električnoga naboja elektrona, odnosno protona.
Elementarni naboj i Oksidacija · Elementarni naboj i Redoks ·
Etin
right right Etin (C2H2, staro ime acetilen; lat. acētum - ocat; stgrč. ὕλη - drvo, tvar je najjednostavniji alkin.
Etin i Oksidacija · Etin i Redoks ·
Fluid
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).
Fluid i Oksidacija · Fluid i Redoks ·
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Fluor i Oksidacija · Fluor i Redoks ·
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Fotosinteza i Oksidacija · Fotosinteza i Redoks ·
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Francuski jezik i Oksidacija · Francuski jezik i Redoks ·
Galvanski elementi
žablji mišići trzaju ako su u dodiru s dvjema različitim kovinama.David Ames Wells, ''The science of common things: a familiar explanation of the first principles of physical science. For schools, families, and young students.'', Publisher Ivison, Phinney, Blakeman, 1859, 323 pages (http://books.google.co.uk/books?id.
Galvanski elementi i Oksidacija · Galvanski elementi i Redoks ·
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Geologija i Oksidacija · Geologija i Redoks ·
Gorenje
Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Gorenje i Oksidacija · Gorenje i Redoks ·
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Grafit i Oksidacija · Grafit i Redoks ·
Hidridi
Hidridi su spojevi raznih kemijskih elemenata s vodikom.
Hidridi i Oksidacija · Hidridi i Redoks ·
Hidroksil
Hidroksil je u kemiji spoj koji se sastoji od atoma kisika vezanog kovalentnom vezom na atom vodika.
Hidroksil i Oksidacija · Hidroksil i Redoks ·
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Industrija i Oksidacija · Industrija i Redoks ·
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Ion i Oksidacija · Ion i Redoks ·
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Ioniziranje i Oksidacija · Ioniziranje i Redoks ·
John Frederic Daniell
John Frederic Daniell (London, 12. ožujka 1790. – London 13. ožujka 1845.), britanski kemičar, fizičar i meteorolog.
John Frederic Daniell i Oksidacija · John Frederic Daniell i Redoks ·
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Kalcij i Oksidacija · Kalcij i Redoks ·
Kalijev klorat
Kalijev klorat (KClO3) je kalijeva sol klorne kiseline.
Kalijev klorat i Oksidacija · Kalijev klorat i Redoks ·
Kalijev permanganat
Kalijev permanganat (kalijev(VII) manganat, hipermangan, KMnO4) je anorganski kemijski spoj.
Kalijev permanganat i Oksidacija · Kalijev permanganat i Redoks ·
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Kamen i Oksidacija · Kamen i Redoks ·
Karbonilna skupina
Kemijski spoj koji sadrži karbonilnu skupinu (C.
Karbonilna skupina i Oksidacija · Karbonilna skupina i Redoks ·
Katalizator
Katalizatori su spojevi koji ubrzavaju odvijanje kemijske reakcije, ali u njima ne sudjeluju.
Katalizator i Oksidacija · Katalizator i Redoks ·
Katoda
Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.
Katoda i Oksidacija · Katoda i Redoks ·
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Kemija i Oksidacija · Kemija i Redoks ·
Kemijska energija
Kemijska energija se može definirati kao rad koji obave električne sile prilikom preslagivanja električnih naboja – protona i elektrona – u kemijskim procesima.
Kemijska energija i Oksidacija · Kemijska energija i Redoks ·
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Kemijska reakcija i Oksidacija · Kemijska reakcija i Redoks ·
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Kemijska tvar i Oksidacija · Kemijska tvar i Redoks ·
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Keramika i Oksidacija · Keramika i Redoks ·
Kiseline
Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.
Kiseline i Oksidacija · Kiseline i Redoks ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Kisik i Oksidacija · Kisik i Redoks ·
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Klor i Oksidacija · Klor i Redoks ·
Klorna voda
Klorna voda istiskuje elementarni brom i jod iz otopina bromida i jodida.
Klorna voda i Oksidacija · Klorna voda i Redoks ·
Klorovodik
Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.
Klorovodik i Oksidacija · Klorovodik i Redoks ·
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Korozija i Oksidacija · Korozija i Redoks ·
Kovalentna veza
*Kovalentna veza je jedna vrsta kemijske veze pri kojoj svaki atom daje po jedan elektron koji čine zajednički elektronski par koji pripada objema jezgrama i time povezuje atome.
Kovalentna veza i Oksidacija · Kovalentna veza i Redoks ·
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Kovine i Oksidacija · Kovine i Redoks ·
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Kristal i Oksidacija · Kristal i Redoks ·
Kristalna rešetka
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.
Kristalna rešetka i Oksidacija · Kristalna rešetka i Redoks ·
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Laboratorij i Oksidacija · Laboratorij i Redoks ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Oksidacija · Latinski jezik i Redoks ·
Leclanchéov članak
Leclanchéov članak. Leclanchéov članak je vrsta galvanskog članka koji je dobio ime po francuskom električaru Georgesu Leclanchéu.
Leclanchéov članak i Oksidacija · Leclanchéov članak i Redoks ·
Legirani čelik
Kardanski prijenos s dva kardanska zgloba i kardanskom osovinom. Pužni prijenosnik. Spiralna torziona opruga na alarmnom satu. Jednostavni kuglični ležaj. četverotaktnog motora Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojima su razne faze čelika stabilne. Legirani čelik je vrsta čelika u kojem odlučujući utjecaj na njegova svojstva imaju legirni elementi, tj.
Legirani čelik i Oksidacija · Legirani čelik i Redoks ·
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Litij i Oksidacija · Litij i Redoks ·
Luigi Galvani
Luigi Galvani (Bologna, 9. rujna 1737. – Bologna, 4. prosinca 1798.), talijanski liječnik i fizičar.
Luigi Galvani i Oksidacija · Luigi Galvani i Redoks ·
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Magnezij i Oksidacija · Magnezij i Redoks ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Oksidacija · Materijal i Redoks ·
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Mineralne sirovine i Oksidacija · Mineralne sirovine i Redoks ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Molekula i Oksidacija · Molekula i Redoks ·
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Muzej i Oksidacija · Muzej i Redoks ·
Napon
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.
Napon i Oksidacija · Napon i Redoks ·
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Natrij i Oksidacija · Natrij i Redoks ·
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Nikal i Oksidacija · Nikal i Redoks ·
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Oksidacija i Oksidacija · Oksidacija i Redoks ·
Oksidacijski broj
Oksidacijski broj ili stupanj oksidacije jest valencija atoma koja proizlazi iz stehiometrijskog odnosa međusobno spojenih atoma.
Oksidacija i Oksidacijski broj · Oksidacijski broj i Redoks ·
Oksidans
Oksidans je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari.
Oksidacija i Oksidans · Oksidans i Redoks ·
Oksidi
Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.
Oksidacija i Oksidi · Oksidi i Redoks ·
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Oksidacija i Organska kemija · Organska kemija i Redoks ·
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Oksidacija i Otopine · Otopine i Redoks ·
Paladij
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal.
Oksidacija i Paladij · Paladij i Redoks ·
Perklorna kiselina
Perklorna ili perkloratna kiselina (HClO4) je oksokiselina klora.
Oksidacija i Perklorna kiselina · Perklorna kiselina i Redoks ·
Peroksidi
Peroksidi (per- +oksidi) su kemijski spojevi koji sadrže kisik sa stupnjem oksidacije -1.
Oksidacija i Peroksidi · Peroksidi i Redoks ·
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Oksidacija i PH · PH i Redoks ·
Platina
Plemenita kovina.
Oksidacija i Platina · Platina i Redoks ·
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Oksidacija i Plin · Plin i Redoks ·
Polimer
pmid.
Oksidacija i Polimer · Polimer i Redoks ·
Reducens
Reducens je tvar koja otpušta elektrone.
Oksidacija i Reducens · Redoks i Reducens ·
Rimski brojevi
Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.
Oksidacija i Rimski brojevi · Redoks i Rimski brojevi ·
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Oksidacija i Soli · Redoks i Soli ·
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Oksidacija i Srebro · Redoks i Srebro ·
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Oksidacija i Staklo · Redoks i Staklo ·
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Oksidacija i Starogrčki jezik · Redoks i Starogrčki jezik ·
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Oksidacija i Stijena · Redoks i Stijena ·
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Oksidacija i Sumpor · Redoks i Sumpor ·
Sumporna kiselina
Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.
Oksidacija i Sumporna kiselina · Redoks i Sumporna kiselina ·
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Oksidacija i Sumporovodik · Redoks i Sumporovodik ·
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Oksidacija i Tehnika · Redoks i Tehnika ·
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Oksidacija i Tekućine · Redoks i Tekućine ·
Tkivo
emfizema pluća. Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije.
Oksidacija i Tkivo · Redoks i Tkivo ·
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Oksidacija i Ugljen · Redoks i Ugljen ·
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Oksidacija i Ugljik · Redoks i Ugljik ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Oksidacija i Ugljikov(IV) oksid · Redoks i Ugljikov(IV) oksid ·
Ulja
Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.
Oksidacija i Ulja · Redoks i Ulja ·
Valencija (kemija)
Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.
Oksidacija i Valencija (kemija) · Redoks i Valencija (kemija) ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Oksidacija i Voda · Redoks i Voda ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Oksidacija i Vodik · Redoks i Vodik ·
Vodikov peroksid
Vodikov peroksid (H2O2) je kemijski spoj vodika i kisika.
Oksidacija i Vodikov peroksid · Redoks i Vodikov peroksid ·
Volt
Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.
Oksidacija i Volt · Redoks i Volt ·
Zemnoalkalijski metali
Zemnoalkalijski metali su elementi 2.
Oksidacija i Zemnoalkalijski metali · Redoks i Zemnoalkalijski metali ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Oksidacija i Redoks imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Oksidacija i Redoks
Usporedba između Oksidacija i Redoks
Oksidacija ima 130 odnose, a Redoks ima 129. Kao što im je zajedničko 128, Jaccard indeks 49.42% = 128 / (130 + 129).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Oksidacija i Redoks. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: