Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Operacija Bljesak i Operacija Oluja

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Operacija Bljesak i Operacija Oluja

Operacija Bljesak vs. Operacija Oluja

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH. Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Sličnosti između Operacija Bljesak i Operacija Oluja

Operacija Bljesak i Operacija Oluja imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Hrvatska, Ivan Basarac, Jasenovac, Karlovac, Luka Džanko, Milan Martić, Mile Mrkšić, Oružane snage Republike Hrvatske, Petar Stipetić, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Sisak, Srpska vojska Krajine, Stara Gradiška, Ujedinjeni narodi, UNCRO, Velika Srbija, Vojska Republike Srpske, Zagreb, 1994., 1995..

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Operacija Bljesak · Hrvatska i Operacija Oluja · Vidi više »

Ivan Basarac

Ivan Basarac (Sombor, 25. kolovoza 1946. – Ozalj, 6. lipnja 2007.), hrvatski general, pomoćnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Ivan Basarac i Operacija Bljesak · Ivan Basarac i Operacija Oluja · Vidi više »

Jasenovac

Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Jasenovac i Operacija Bljesak · Jasenovac i Operacija Oluja · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Karlovac i Operacija Bljesak · Karlovac i Operacija Oluja · Vidi više »

Luka Džanko

Luka Džanko (Perković, 23. kolovoza 1945.), hrvatski general u mirovini.

Luka Džanko i Operacija Bljesak · Luka Džanko i Operacija Oluja · Vidi više »

Milan Martić

website.

Milan Martić i Operacija Bljesak · Milan Martić i Operacija Oluja · Vidi više »

Mile Mrkšić

Mile Mrkšić 2009., ICTY Mile Mrkšić (Gvozd, 20. srpnja 1947. – Lisabon, Portugal, 16. kolovoza 2015.), bivši srpski zapovjednik JNA, vojni vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj te general i čelnik Republike Srpske Krajine, osuđeni ratni zločinac.

Mile Mrkšić i Operacija Bljesak · Mile Mrkšić i Operacija Oluja · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Operacija Bljesak i Oružane snage Republike Hrvatske · Operacija Oluja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Petar Stipetić

Petar Stipetić (Ogulin, 24. listopada 1937. – Zagreb, 14. ožujka 2018.), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Operacija Bljesak i Petar Stipetić · Operacija Oluja i Petar Stipetić · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Operacija Bljesak i Republika Srpska · Operacija Oluja i Republika Srpska · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Operacija Bljesak i Republika Srpska Krajina · Operacija Oluja i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Operacija Bljesak i Sisak · Operacija Oluja i Sisak · Vidi više »

Srpska vojska Krajine

Srpska vojska Krajine naziv je za paravojsku koja je stvorena 1991. za vrijeme pobune Srba na području Republike Hrvatske koje su pobunjenici prozvali Republika Srpska Krajina.

Operacija Bljesak i Srpska vojska Krajine · Operacija Oluja i Srpska vojska Krajine · Vidi više »

Stara Gradiška

Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.

Operacija Bljesak i Stara Gradiška · Operacija Oluja i Stara Gradiška · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Operacija Bljesak i Ujedinjeni narodi · Operacija Oluja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

UNCRO

UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia) ili Operacija Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u Hrvatskoj naziv je za mirovnu operaciju Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj.

Operacija Bljesak i UNCRO · Operacija Oluja i UNCRO · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Operacija Bljesak i Velika Srbija · Operacija Oluja i Velika Srbija · Vidi više »

Vojska Republike Srpske

Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.

Operacija Bljesak i Vojska Republike Srpske · Operacija Oluja i Vojska Republike Srpske · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Operacija Bljesak i Zagreb · Operacija Oluja i Zagreb · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i Operacija Bljesak · 1994. i Operacija Oluja · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

1995. i Operacija Bljesak · 1995. i Operacija Oluja · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Operacija Bljesak i Operacija Oluja

Operacija Bljesak ima 45 odnose, a Operacija Oluja ima 265. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 6.77% = 21 / (45 + 265).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Operacija Bljesak i Operacija Oluja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »