Christiaan Huygens i Optika

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Christiaan Huygens i Optika

Christiaan Huygens vs. Optika

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar. Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Brzina i Christiaan Huygens · Brzina i Optika · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Christiaan Huygens i Elektromagnetizam · Elektromagnetizam i Optika · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Christiaan Huygens i Fizika · Fizika i Optika · Vidi više »

Huygensovo načelo

Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Huygensovo načelo ili Huygensov princip je postavka koja izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.

Christiaan Huygens i Huygensovo načelo · Huygensovo načelo i Optika · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Christiaan Huygens i Interferencija valova · Interferencija valova i Optika · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Christiaan Huygens i Isaac Newton · Isaac Newton i Optika · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Christiaan Huygens i James Clerk Maxwell · James Clerk Maxwell i Optika · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.

Christiaan Huygens i Količina gibanja · Količina gibanja i Optika · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Christiaan Huygens i Kvantna mehanika · Kvantna mehanika i Optika · Vidi više »

Leća (optika)

Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).

Christiaan Huygens i Leća (optika) · Leća (optika) i Optika · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Christiaan Huygens i Metar · Metar i Optika · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Christiaan Huygens i Mjesec · Mjesec i Optika · Vidi više »

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

Christiaan Huygens i Ogib · Ogib i Optika · Vidi više »

Okular

Okular je leća ili sustav leća kroz koji se gleda slika predmeta koju stvara neka optička naprava.

Christiaan Huygens i Okular · Okular i Optika · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Christiaan Huygens i Refrakcija · Optika i Refrakcija · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Christiaan Huygens i Rendgenske zrake · Optika i Rendgenske zrake · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Christiaan Huygens i Robert Hooke · Optika i Robert Hooke · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Christiaan Huygens i Sunce · Optika i Sunce · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Christiaan Huygens i Svjetlost · Optika i Svjetlost · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Christiaan Huygens i Teleskop · Optika i Teleskop · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Christiaan Huygens i Vakuum · Optika i Vakuum · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Christiaan Huygens i Val · Optika i Val · Vidi više »

Valna teorija

valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.

Christiaan Huygens i Valna teorija · Optika i Valna teorija · Vidi više »