Brže od pregledniku!Sličnosti između Osmanska dinastija i Osmansko Carstvo
Osmanska dinastija i Osmansko Carstvo imaju 89 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Abdul Aziz, Abdul Hamid II., Abdul Medžid I., Afrika, Albanija, Ankara, Austro-Ugarska, Azov, İzmir, Balkan, Beograd, Bizant, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Bursa, Crna Gora, Crno more, Dalmacija, Edirne, Egipat, Emir, Europa, Grčka, Grci, Habsburg, Islam, Istanbul, Janjičari, Kalif, ..., Krim, Krimski rat, Mahmud II., Mala Azija, Mameluci, Mehmed II., Mehmed IV., Mehmed V., Mehmed VI., Meka, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mladoturci, Mletačka Republika, Moldavija, Murat I., Musliman, Mustafa II., Mustafa IV., Opsada Beča 1529., Osman I., Pad Carigrada 1453., Pariški mir, Parlament, Peloponez, Porez, Prvi balkanski rat, Prvi svjetski rat, Rumunjska, Seldžuci, Selim III., Srbi, Srbija, Sredozemno more, Sulejman I., Sultan, Tripoli, Tunis, Turci, Turska, Turski jezik, Veliki vezir, Vezir, 13. stoljeće, 1402., 1413., 1453., 1566., 1683., 1703., 1826., 1830., 1856., 1878., 19. stoljeće, 1908., 1911., 1914., 1922., 1924.. Proširite indeks (59 više) »
Abdul Aziz
Sultan '''Abdul Aziz''' Abdul Aziz (Istanbul, 8. veljače 1830. – Istanbul, 4. lipnja 1876.), osmanski sultan.
Abdul Aziz i Osmanska dinastija · Abdul Aziz i Osmansko Carstvo ·
Abdul Hamid II.
'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.
Abdul Hamid II. i Osmanska dinastija · Abdul Hamid II. i Osmansko Carstvo ·
Abdul Medžid I.
'''Abdul Medžid I.''' Abdul Medžid I. (23. travnja 1823. – 25. lipnja 1861.), osmanski sultan.
Abdul Medžid I. i Osmanska dinastija · Abdul Medžid I. i Osmansko Carstvo ·
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Osmanska dinastija · Afrika i Osmansko Carstvo ·
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Albanija i Osmanska dinastija · Albanija i Osmansko Carstvo ·
Ankara
Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.
Ankara i Osmanska dinastija · Ankara i Osmansko Carstvo ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Osmanska dinastija · Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo ·
Azov
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.
Azov i Osmanska dinastija · Azov i Osmansko Carstvo ·
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Osmanska dinastija i İzmir · Osmansko Carstvo i İzmir ·
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Balkan i Osmanska dinastija · Balkan i Osmansko Carstvo ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Osmanska dinastija · Beograd i Osmansko Carstvo ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Osmanska dinastija · Bizant i Osmansko Carstvo ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Osmanska dinastija · Bosna i Osmansko Carstvo ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Osmanska dinastija · Bosna i Hercegovina i Osmansko Carstvo ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Bugarska i Osmanska dinastija · Bugarska i Osmansko Carstvo ·
Bursa
Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.
Bursa i Osmanska dinastija · Bursa i Osmansko Carstvo ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Osmanska dinastija · Crna Gora i Osmansko Carstvo ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Osmanska dinastija · Crno more i Osmansko Carstvo ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Osmanska dinastija · Dalmacija i Osmansko Carstvo ·
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Edirne i Osmanska dinastija · Edirne i Osmansko Carstvo ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Osmanska dinastija · Egipat i Osmansko Carstvo ·
Emir
Sher Ali Khan, Afganistanski emir (1869.) Emir (arapski: أمير, perzijski: امیر) izvorno je značilo zapovjednik ili general, ili pak princ, neki put se izgovara Amir i ima isto značenje.
Emir i Osmanska dinastija · Emir i Osmansko Carstvo ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Osmanska dinastija · Europa i Osmansko Carstvo ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Grčka i Osmanska dinastija · Grčka i Osmansko Carstvo ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Grci i Osmanska dinastija · Grci i Osmansko Carstvo ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Osmanska dinastija · Habsburg i Osmansko Carstvo ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Osmanska dinastija · Islam i Osmansko Carstvo ·
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Istanbul i Osmanska dinastija · Istanbul i Osmansko Carstvo ·
Janjičari
Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.
Janjičari i Osmanska dinastija · Janjičari i Osmansko Carstvo ·
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Kalif i Osmanska dinastija · Kalif i Osmansko Carstvo ·
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Krim i Osmanska dinastija · Krim i Osmansko Carstvo ·
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Krimski rat i Osmanska dinastija · Krimski rat i Osmansko Carstvo ·
Mahmud II.
Sultan '''Mahmud II.''' Mahmud II. (osmanski turski: محمود ثانى Mahmud-u sānī, محمود عدلى Mahmud-u Âdlî) (20. srpnja 1785. – 1. srpnja 1839.), osmanski sultan.
Mahmud II. i Osmanska dinastija · Mahmud II. i Osmansko Carstvo ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Mala Azija i Osmanska dinastija · Mala Azija i Osmansko Carstvo ·
Mameluci
Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.
Mameluci i Osmanska dinastija · Mameluci i Osmansko Carstvo ·
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Mehmed II. i Osmanska dinastija · Mehmed II. i Osmansko Carstvo ·
Mehmed IV.
Mehmed IV. (2. siječnja 1642. – 6. siječnja 1693.), osmanski sultan Mehmed IV. Mehmed IV.
Mehmed IV. i Osmanska dinastija · Mehmed IV. i Osmansko Carstvo ·
Mehmed V.
Mehmed V. Rešad (osman. tur. محمد خامس, tur. Mehmed V Reşad, Reşat Mehmet) (Istanbul, 2. studenog 1844. – Istanbul, 3. srpnja 1918.), osmanski sultan (1909. – 1918.) iz Otomanske dinastije.
Mehmed V. i Osmanska dinastija · Mehmed V. i Osmansko Carstvo ·
Mehmed VI.
Mehmed VI. (osmanski turski: محمد سادس Meḥmed-i sâdis, وحيد الدين Vahidettin; turski: Mehmed Vahideddin ili Mehmet Vahdettin) (Istanbul, 14. siječnja 1861. - Sanremo, 16. svibnja 1926.), posljednji osmanski sultan.
Mehmed VI. i Osmanska dinastija · Mehmed VI. i Osmansko Carstvo ·
Meka
Mekka (Makka al-Mukarrama) je grad s oko 1,4 milijuna stanovnika (2003.) koji se nalazi u zapadnom dijelu Saudijske Arabije.
Meka i Osmanska dinastija · Meka i Osmansko Carstvo ·
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Mir u Srijemskim Karlovcima i Osmanska dinastija · Mir u Srijemskim Karlovcima i Osmansko Carstvo ·
Mladoturci
Mladoturci (turski: Jön Türkler), članovi turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj 19.
Mladoturci i Osmanska dinastija · Mladoturci i Osmansko Carstvo ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Mletačka Republika i Osmanska dinastija · Mletačka Republika i Osmansko Carstvo ·
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Moldavija i Osmanska dinastija · Moldavija i Osmansko Carstvo ·
Murat I.
Murat I. Murat I. (oko 1320. – 15. lipnja 1389.) bio je osmanski sultan.
Murat I. i Osmanska dinastija · Murat I. i Osmansko Carstvo ·
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Musliman i Osmanska dinastija · Musliman i Osmansko Carstvo ·
Mustafa II.
Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.
Mustafa II. i Osmanska dinastija · Mustafa II. i Osmansko Carstvo ·
Mustafa IV.
Mustafa IV. (8. rujna 1779. – 5. studenog 1808.) turski sultan Sultan Mustafa IV. Mustafa IV.
Mustafa IV. i Osmanska dinastija · Mustafa IV. i Osmansko Carstvo ·
Opsada Beča 1529.
Opsada Beča ili Prva bitka kod Beča dogodila se između 27. rujna i 14. listopada 1529., kada je osmanlijska vojska predvođena sultanom Sulejmanom Veličanstvenim, prodrla najzapadnije u Srednju Europu.
Opsada Beča 1529. i Osmanska dinastija · Opsada Beča 1529. i Osmansko Carstvo ·
Osman I.
Osman I. Gazi (osman. tur. عثمان غازى) (Sogut, 1258. – Sogut, 9. kolovoza 1326.), osmanski emir i sultan (1281. — 1326.), osnivač osmanske dinastije i prvi sultan Osmanskog Carstva.
Osman I. i Osmanska dinastija · Osman I. i Osmansko Carstvo ·
Pad Carigrada 1453.
Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.
Osmanska dinastija i Pad Carigrada 1453. · Osmansko Carstvo i Pad Carigrada 1453. ·
Pariški mir
* Pariški mir (1783.), između SAD i Velike Britanije nakon Američkoga rata za neovisnost.
Osmanska dinastija i Pariški mir · Osmansko Carstvo i Pariški mir ·
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Osmanska dinastija i Parlament · Osmansko Carstvo i Parlament ·
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Osmanska dinastija i Peloponez · Osmansko Carstvo i Peloponez ·
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Osmanska dinastija i Porez · Osmansko Carstvo i Porez ·
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Osmanska dinastija i Prvi balkanski rat · Osmansko Carstvo i Prvi balkanski rat ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Osmanska dinastija i Prvi svjetski rat · Osmansko Carstvo i Prvi svjetski rat ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Osmanska dinastija i Rumunjska · Osmansko Carstvo i Rumunjska ·
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Osmanska dinastija i Seldžuci · Osmansko Carstvo i Seldžuci ·
Selim III.
Selim III. (24. prosinca 1761. – 28. srpnja 1808.) osmanski sultan Sultan Selim III. Selim III.
Osmanska dinastija i Selim III. · Osmansko Carstvo i Selim III. ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Osmanska dinastija i Srbi · Osmansko Carstvo i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Osmanska dinastija i Srbija · Osmansko Carstvo i Srbija ·
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Osmanska dinastija i Sredozemno more · Osmansko Carstvo i Sredozemno more ·
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Osmanska dinastija i Sulejman I. · Osmansko Carstvo i Sulejman I. ·
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Osmanska dinastija i Sultan · Osmansko Carstvo i Sultan ·
Tripoli
Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.
Osmanska dinastija i Tripoli · Osmansko Carstvo i Tripoli ·
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Osmanska dinastija i Tunis · Osmansko Carstvo i Tunis ·
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Osmanska dinastija i Turci · Osmansko Carstvo i Turci ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Osmanska dinastija i Turska · Osmansko Carstvo i Turska ·
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Osmanska dinastija i Turski jezik · Osmansko Carstvo i Turski jezik ·
Veliki vezir
Veliki vezir je bio naslov za glavnu osobu među vezirima, savjetnika sultana i kao takav najviši naziv nekog službenika u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim carstvom, gdje je veliki vezir obnašao dužnost koja bi odgovarala današnjem premijeru.
Osmanska dinastija i Veliki vezir · Osmansko Carstvo i Veliki vezir ·
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Osmanska dinastija i Vezir · Osmansko Carstvo i Vezir ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Osmanska dinastija · 13. stoljeće i Osmansko Carstvo ·
1402.
1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.
1402. i Osmanska dinastija · 1402. i Osmansko Carstvo ·
1413.
Bez opisa.
1413. i Osmanska dinastija · 1413. i Osmansko Carstvo ·
1453.
Bez opisa.
1453. i Osmanska dinastija · 1453. i Osmansko Carstvo ·
1566.
Bez opisa.
1566. i Osmanska dinastija · 1566. i Osmansko Carstvo ·
1683.
Bez opisa.
1683. i Osmanska dinastija · 1683. i Osmansko Carstvo ·
1703.
Bez opisa.
1703. i Osmanska dinastija · 1703. i Osmansko Carstvo ·
1826.
Bez opisa.
1826. i Osmanska dinastija · 1826. i Osmansko Carstvo ·
1830.
Bez opisa.
1830. i Osmanska dinastija · 1830. i Osmansko Carstvo ·
1856.
Bez opisa.
1856. i Osmanska dinastija · 1856. i Osmansko Carstvo ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Osmanska dinastija · 1878. i Osmansko Carstvo ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Osmanska dinastija · 19. stoljeće i Osmansko Carstvo ·
1908.
Bez opisa.
1908. i Osmanska dinastija · 1908. i Osmansko Carstvo ·
1911.
Bez opisa.
1911. i Osmanska dinastija · 1911. i Osmansko Carstvo ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Osmanska dinastija · 1914. i Osmansko Carstvo ·
1922.
Bez opisa.
1922. i Osmanska dinastija · 1922. i Osmansko Carstvo ·
1924.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Osmanska dinastija i Osmansko Carstvo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Osmanska dinastija i Osmansko Carstvo
Usporedba između Osmanska dinastija i Osmansko Carstvo
Osmanska dinastija ima 273 odnose, a Osmansko Carstvo ima 249. Kao što im je zajedničko 89, Jaccard indeks 17.05% = 89 / (273 + 249).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Osmanska dinastija i Osmansko Carstvo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
