Sličnosti između Pad komunizma i Raspad SFRJ
Pad komunizma i Raspad SFRJ imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antibirokratska revolucija, Željezna zavjesa, Berlinski zid, Demokracija, Drugi svjetski rat, Europska unija, Hladni rat, Hrvatsko proljeće, Josip Broz Tito, Komunizam, Mađarska revolucija 1956., Mihail Gorbačov, Praško proljeće, Raspad SSSR-a, Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Makedonija, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Sovjetski Savez, Ujedinjeni narodi, Višestranački sustav, 1988., 1989..
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Antibirokratska revolucija i Pad komunizma · Antibirokratska revolucija i Raspad SFRJ ·
Željezna zavjesa
Željezna zavjesa kako ju je opisao Churchill 1946. Željezna zavjesa (eng. Iron Curtain, rus. Железный занавес) popularan je izraz koji se koristio za graničnu liniju koja je dijelila Europu u dva odvojena politička bloka; na jednoj strani bio je blok istočnoeuropskih zemalja na čelu sa Sovjetskim Savezom, a drugi su blok predstavljale zapadnoeuropske zemlje te Grčka i nepristrana Jugoslavija koje su bile u interesnoj sferi Sjedinjenih Američkih Država.
Pad komunizma i Željezna zavjesa · Raspad SFRJ i Željezna zavjesa ·
Berlinski zid
Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.
Berlinski zid i Pad komunizma · Berlinski zid i Raspad SFRJ ·
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Demokracija i Pad komunizma · Demokracija i Raspad SFRJ ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Pad komunizma · Drugi svjetski rat i Raspad SFRJ ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Pad komunizma · Europska unija i Raspad SFRJ ·
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Hladni rat i Pad komunizma · Hladni rat i Raspad SFRJ ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatsko proljeće i Pad komunizma · Hrvatsko proljeće i Raspad SFRJ ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Josip Broz Tito i Pad komunizma · Josip Broz Tito i Raspad SFRJ ·
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Komunizam i Pad komunizma · Komunizam i Raspad SFRJ ·
Mađarska revolucija 1956.
Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.
Mađarska revolucija 1956. i Pad komunizma · Mađarska revolucija 1956. i Raspad SFRJ ·
Mihail Gorbačov
Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.
Mihail Gorbačov i Pad komunizma · Mihail Gorbačov i Raspad SFRJ ·
Praško proljeće
Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.
Pad komunizma i Praško proljeće · Praško proljeće i Raspad SFRJ ·
Raspad SSSR-a
Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.
Pad komunizma i Raspad SSSR-a · Raspad SFRJ i Raspad SSSR-a ·
Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo
Položaj SAP Kosova u SFRJ Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo bila je pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.
Pad komunizma i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo · Raspad SFRJ i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Pad komunizma i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Raspad SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ·
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Crna Gora · Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Crna Gora ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Hrvatska · Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Socijalistička Republika Makedonija
Zastava SR MakedonijeSocijalistička Republika Makedonija (SR Makedonija, SRM) je bivša jugoslavenska republika.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Makedonija · Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Makedonija ·
Socijalistička Republika Slovenija
Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Slovenija · Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Slovenija ·
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Srbija · Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Srbija ·
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pad komunizma i Socijalizam · Raspad SFRJ i Socijalizam ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pad komunizma i Sovjetski Savez · Raspad SFRJ i Sovjetski Savez ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Pad komunizma i Ujedinjeni narodi · Raspad SFRJ i Ujedinjeni narodi ·
Višestranački sustav
Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.
Pad komunizma i Višestranački sustav · Raspad SFRJ i Višestranački sustav ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Pad komunizma · 1988. i Raspad SFRJ ·
1989.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Pad komunizma i Raspad SFRJ imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Pad komunizma i Raspad SFRJ
Usporedba između Pad komunizma i Raspad SFRJ
Pad komunizma ima 95 odnose, a Raspad SFRJ ima 349. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 6.31% = 28 / (95 + 349).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Pad komunizma i Raspad SFRJ. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: