Brže od pregledniku!
44 odnosi: Američki dolar, Angloamerikanci, Španjolska, Španjolsko kolonijalno carstvo, Država, Engleski jezik, Englezi, Filip II., španjolski kralj, Filipini, Fosfati, Glavni grad, Japan, Japanci, Kolonizacija, Melekeok, Ngatpang, Njemačka, Otok, Palauanski jezik, Palauci, Poglavar države, Prvi svjetski rat, Republika, Savezne Države Mikronezije, Sjedinjene Američke Države, Tagalog, Tihi ocean, Ujedinjeni narodi, 1. listopada, 1543., 1710., 18. stoljeće, 1899., 19. stoljeće, 1919., 1944., 1947., 1979., 1981., 1985., 1988., 1994., 2006., 7. listopada.
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Palau i Američki dolar · Vidi više »
Angloamerikanci
Angloamerikanci (kraće Amerikanci), u etničkom smislu, narod koji se formirao od doseljenika s Britanskog otočja na području današnjih Sjedinjenih Država, poglavito od Engleza i drugih pristiglih jezično asmiliranih naroda.
Novi!!: Palau i Angloamerikanci · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Palau i Španjolska · Vidi više »
Španjolsko kolonijalno carstvo
rojigualdom'' (1785.). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu. Španjolsko kolonijalno carstvo (također i Španjolski imperij) bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, ali i jedno od najvećih.
Novi!!: Palau i Španjolsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Palau i Država · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Palau i Engleski jezik · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Palau i Englezi · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Palau i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Palau i Filipini · Vidi više »
Fosfati
Fosfati su soli i esteri fosforne kiseline.
Novi!!: Palau i Fosfati · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Palau i Glavni grad · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Palau i Japan · Vidi više »
Japanci
Jimmu Tenno, u japanskom mitu prvi je car i utemeljitelj dinastije. Japanci su narod nastanjen u Japanu na sjeverno-pacifičkim otocima Honshu, Hokkaido, Kyushu i Shikoku.
Novi!!: Palau i Japanci · Vidi više »
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Novi!!: Palau i Kolonizacija · Vidi više »
Melekeok
Sjedište vlade u Melekeoku Melekeok je glavni grad države Palau.
Novi!!: Palau i Melekeok · Vidi više »
Ngatpang
PalauNgatpang je jedna od 16 država Palaua, smještena uz zaljev Ngeremeduu.
Novi!!: Palau i Ngatpang · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Palau i Njemačka · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Palau i Otok · Vidi više »
Palauanski jezik
Palaunski jezik (Belauski; ISO 639-3: pau), jezik Palauka, naroda s otočne države Palau.
Novi!!: Palau i Palauanski jezik · Vidi više »
Palauci
Palauanci (Palauci), maleni mikronezijski narod, blizu 15,000 pripadnika (2000 WCD), nastanjen na otocima Palau i manjim dijelom na Guamu.
Novi!!: Palau i Palauci · Vidi više »
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Novi!!: Palau i Poglavar države · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Palau i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Palau i Republika · Vidi više »
Savezne Države Mikronezije
Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.
Novi!!: Palau i Savezne Države Mikronezije · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Palau i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Tagalog
Tagalog može označavati.
Novi!!: Palau i Tagalog · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Palau i Tihi ocean · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Palau i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Palau i 1. listopada · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1543. · Vidi više »
1710.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1710. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 18. stoljeće · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 19. stoljeće · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1919. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1947. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1985. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1988. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Palau i 1994. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Palau i 2006. · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Palau i 7. listopada · Vidi više »
