Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Pjenišnik

Indeks Pjenišnik

Pjenišnik (sleč, rododendron, lat. Rhododendron), veliki biljni rod iz porodice vrjesovki kojemu pripada preko 1100 vrsta listopadnih, poluzelenih i vazdazelenih grmova i drveća raširenih po Aziji i sjevernoameričkim planinama Appalachian.

16 odnosi: Alpska ruža, Apalačko gorje, Biljke, Carl Linné, Dlakavi sleč, Dvosupnice, Ericoideae, Grčki jezik, Indijska azaleja, Laponski rododendron, Latinski jezik, Rhododendron groenlandicum, Rhododendron lukiangense, Vaskularne biljke, Vrjesolike, Vrjesovke.

Alpska ruža

Alpska ruža (hrđavi pjenišnik, hriđasti sleč, hriđasti pjenišnik, lat. Rhododendron ferrugineum) je isključivo planinska biljka te raste u visokim planinskim i alpskim područjima.

Novi!!: Pjenišnik i Alpska ruža · Vidi više »

Apalačko gorje

Apalači Pogled na Blue ridge mountain parkway, dio Apalačkog gorja Apalačko gorje ili Apalači (engleski: Appalachian Mountains; ime su dobie po Apalachee Indijancima) su planinski masiv koji se proteže duž istočne obale Sjeverne Amerike.

Novi!!: Pjenišnik i Apalačko gorje · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Pjenišnik i Biljke · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Novi!!: Pjenišnik i Carl Linné · Vidi više »

Dlakavi sleč

Dlakavi sleč (dlakavi pjenišnik, čupavi sleč, lat. Rhododendron hirsutum), vazdazeleni grm iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Pjenišnik i Dlakavi sleč · Vidi više »

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Novi!!: Pjenišnik i Dvosupnice · Vidi više »

Ericoideae

Ericoideae, biljna potporodica, dio porodice vrjesovki.

Novi!!: Pjenišnik i Ericoideae · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Pjenišnik i Grčki jezik · Vidi više »

Indijska azaleja

Indijska azaleja (lat. Rhododendron indicum), biljna vrsta iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Pjenišnik i Indijska azaleja · Vidi više »

Laponski rododendron

Laponski rododendron (lat. Rhododendron lapponicum), jedna od brojnih biljnih vrsta iz porodice vrjesovki (Ericaceae), red vrjesolikih (Ericales).

Novi!!: Pjenišnik i Laponski rododendron · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Pjenišnik i Latinski jezik · Vidi više »

Rhododendron groenlandicum

Rhododendron groenlandicum, cvjetnica iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Pjenišnik i Rhododendron groenlandicum · Vidi više »

Rhododendron lukiangense

Rhododendron lukiangense (kineski 蜡叶杜鹃 la ye du juan), grmlje ili manje drveće iz porodice Ericaceae.

Novi!!: Pjenišnik i Rhododendron lukiangense · Vidi više »

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.

Novi!!: Pjenišnik i Vaskularne biljke · Vidi više »

Vrjesolike

Vrjesolike (Ericales), biljni red u razredu dvosupnica koji obuhvaća, drveće, grmlje, lijane i zeljasto bilje.

Novi!!: Pjenišnik i Vrjesolike · Vidi više »

Vrjesovke

Vrjesovke (vrijesovke, lat. Ericaceae), biljna porodica iz reda vrjesolikih (Ericales).

Novi!!: Pjenišnik i Vrjesovke · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Rhododendron, Rododendron, Sleč.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »