Sličnosti između Pjesma Eurovizije 1986. i Pjesma Eurovizije 1987.
Pjesma Eurovizije 1986. i Pjesma Eurovizije 1987. imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Španjolski jezik, Švedski jezik, Belgija, Danski jezik, Engleski jezik, Finski jezik, Francuski jezik, Grčki jezik, Hebrejski jezik, Hrvatski jezik, Islandski jezik, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Norveški jezik, Pjesma Eurovizije, Portugalski jezik, Turski jezik.
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Španjolski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Španjolski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Švedski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Švedski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Belgija i Pjesma Eurovizije 1986. · Belgija i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Danski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Danski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Engleski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Engleski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Finski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Finski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Francuski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Francuski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Grčki jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Grčki jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Hebrejski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Hebrejski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Hrvatski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Islandski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Islandski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Nizozemski jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Nizozemski jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Njemački jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Njemački jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Norveški jezik i Pjesma Eurovizije 1986. · Norveški jezik i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Pjesma Eurovizije
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Pjesma Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1986. · Pjesma Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1987. ·
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Pjesma Eurovizije 1986. i Portugalski jezik · Pjesma Eurovizije 1987. i Portugalski jezik ·
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pjesma Eurovizije 1986. i Turski jezik · Pjesma Eurovizije 1987. i Turski jezik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Pjesma Eurovizije 1986. i Pjesma Eurovizije 1987. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Pjesma Eurovizije 1986. i Pjesma Eurovizije 1987.
Usporedba između Pjesma Eurovizije 1986. i Pjesma Eurovizije 1987.
Pjesma Eurovizije 1986. ima 26 odnose, a Pjesma Eurovizije 1987. ima 28. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 31.48% = 17 / (26 + 28).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Pjesma Eurovizije 1986. i Pjesma Eurovizije 1987.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: