Sadržaj
151 odnosi: Afel, Aluminij, Amonijak, Antika, Aspekt, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Bog, Brzina, Cassini-Huygens, Celzij, Cerera (patuljasti planet), Dan, Deimos (mjesec), Efemeride, Ekliptika, Ekstrasolarni planeti, Ekvator, Elektron, Elipsa, Elongacija, Energija, Ferdinand Magellan, Fobos (mjesec), Galileo Galilei, Geocentrični sustav, Gibanje, Godina, Gravitacija, Gravitacijska konstanta, Grčka mitologija, Grčki jezik, Gustoća, Helij, Heliocentrični sustav, Johann Gottfried Galle, Johannes Kepler, Jovijanski planeti, Jupiter, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kisik, Konjunkcija (astronomija), Kozmogonija, Kružnica, Kutna brzina, Latinski jezik, ... Proširite indeks (101 više) »
- Planeti
- Planetologija
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Pogledaj Planet i Afel
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Pogledaj Planet i Aluminij
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Pogledaj Planet i Amonijak
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Planet i Antika
Aspekt
Aspekt (lat. aspectus: pogled) može značiti.
Pogledaj Planet i Aspekt
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj Planet i Asteroidni pojas
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Planet i Astronomija
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj Planet i Astronomska jedinica
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Planet i Astronomski objekt
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Planet i Atmosfera
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Planet i Bog
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Planet i Brzina
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Pogledaj Planet i Cassini-Huygens
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Pogledaj Planet i Celzij
Cerera (patuljasti planet)
Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.
Pogledaj Planet i Cerera (patuljasti planet)
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Planet i Dan
Deimos (mjesec)
Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.
Pogledaj Planet i Deimos (mjesec)
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Pogledaj Planet i Efemeride
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Planet i Ekliptika
Ekstrasolarni planeti
Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.
Pogledaj Planet i Ekstrasolarni planeti
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Pogledaj Planet i Ekvator
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Planet i Elektron
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Pogledaj Planet i Elipsa
Elongacija
kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).
Pogledaj Planet i Elongacija
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Planet i Energija
Ferdinand Magellan
'''Ferdinand Magellan''' Ferdinand Magellan (proljeće 1480. – otok Mactan, 27. travnja 1521.), portugalski pomorac i istraživač.
Pogledaj Planet i Ferdinand Magellan
Fobos (mjesec)
Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.
Pogledaj Planet i Fobos (mjesec)
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj Planet i Galileo Galilei
Geocentrični sustav
Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno).
Pogledaj Planet i Geocentrični sustav
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Pogledaj Planet i Gibanje
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Planet i Godina
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Planet i Gravitacija
Gravitacijska konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.
Pogledaj Planet i Gravitacijska konstanta
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Pogledaj Planet i Grčka mitologija
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Planet i Grčki jezik
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Planet i Gustoća
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Planet i Helij
Heliocentrični sustav
Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.
Pogledaj Planet i Heliocentrični sustav
Johann Gottfried Galle
Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je sa studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.
Pogledaj Planet i Johann Gottfried Galle
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Pogledaj Planet i Johannes Kepler
Jovijanski planeti
Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.
Pogledaj Planet i Jovijanski planeti
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Planet i Jupiter
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Planet i Kilogram
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Pogledaj Planet i Kilogram po metru kubnom
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Planet i Kisik
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Pogledaj Planet i Konjunkcija (astronomija)
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Pogledaj Planet i Kozmogonija
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Pogledaj Planet i Kružnica
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Pogledaj Planet i Kutna brzina
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Planet i Latinski jezik
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Pogledaj Planet i Led
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Pogledaj Planet i Magnezij
Mariner 10
Mariner 10 je američka automatska svemirska letjelica iz programa Mariner, lansirana 3. studenog 1973. prema Merkuru i Veneri.
Pogledaj Planet i Mariner 10
Mariner 2
Mariner 2 (Mariner-Venus 1962) je američka sonda koja je prva proletjela kraj Venere i poslala podatke.
Pogledaj Planet i Mariner 2
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Pogledaj Planet i Mars
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Planet i Masa
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Pogledaj Planet i Mehanika
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Planet i Merkur
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Pogledaj Planet i Metan
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Planet i Metar
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Planet i Mjesec
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Planet i Molekula
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Planet i Nebeska sfera
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Pogledaj Planet i Neptun
Neptun (mitologija)
Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.
Pogledaj Planet i Neptun (mitologija)
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena.
Pogledaj Planet i Newtonov zakon gravitacije
Newtonovi zakoni gibanja
latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.
Pogledaj Planet i Newtonovi zakoni gibanja
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.
Pogledaj Planet i Nikola Kopernik
Nuklearna fuzija
Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.
Pogledaj Planet i Nuklearna fuzija
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Pogledaj Planet i Obujam
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Pogledaj Planet i Okultacija
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Pogledaj Planet i Opća teorija relativnosti
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Planet i Ophodno vrijeme
Opozicija (astronomija)
kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Pogledaj Planet i Opozicija (astronomija)
Opportunity
Opportunity (Mars Exploration Rover - B, MER-B), NASA-in robotski rover na Marsu, bio je drugi iz programa Mars Exploration Rovers.
Pogledaj Planet i Opportunity
Orbitalna brzina
hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Orbitalna brzina ili obodna brzina (znak: v) je brzina gibanja neke materijalne točke (čestice ili nebeskog tijela) ili dijela tijela koje se vrti na nekoj udaljenosti od osi vrtnje (rotacije).
Pogledaj Planet i Orbitalna brzina
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Pogledaj Planet i Organska kemija
Patuljasti planet
Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.
Pogledaj Planet i Patuljasti planet
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Pogledaj Planet i Perihel
Pioneer 11
Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.
Pogledaj Planet i Pioneer 11
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike.
Pogledaj Planet i Planetarna putanja
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Pogledaj Planet i Plin
Plinoviti div
plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.
Pogledaj Planet i Plinoviti div
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Pogledaj Planet i Pluton
Polimer
pmid.
Pogledaj Planet i Polimer
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Pogledaj Planet i Površina
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Pogledaj Planet i Prirodni satelit
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Pogledaj Planet i Prividna magnituda
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Pogledaj Planet i Promjer
Protoplanetni disk
Protoplanetarni disk zvijezde HL Tauri. Protoplanetarni disk je nebesko tijelo ili točnije sustav protozvijezde i pripadajućih joj protoplaneta u nastajanju.
Pogledaj Planet i Protoplanetni disk
Protozvijezda
Protozvijezde su zvijezde u nastajanju.
Pogledaj Planet i Protozvijezda
Putanja
balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.
Pogledaj Planet i Putanja
Radijvektor
Radijvektor \vecr određuje položaj točke \mathrmP u odnosu na pol \mathrmO. U Kartezijevom sustavu on se može prikazati pomoću projekcija točke na jedinične vektore osi \hate_x, \hate_y, \hate_z kao \vecr.
Pogledaj Planet i Radijvektor
Rayleighovo raspršenje
Rayleighovo raspršenje uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana, i crvenu boju Sunca kod zalaska Rayleighovo raspršenje je jače nakon zalaska Sunca Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost mW, je vidljiva po noći zbog Rayleighovog raspršenja i prašine u zraku.
Pogledaj Planet i Rayleighovo raspršenje
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Pogledaj Planet i Retrogradno gibanje
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Pogledaj Planet i Rimska mitologija
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Planet i Saturn
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita.
Pogledaj Planet i Saturnovi prsteni
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Planet i Siderički dan
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Pogledaj Planet i Sila
Silicij
Silicij (lat. silex.
Pogledaj Planet i Silicij
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Pogledaj Planet i Silikati
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Planet i Sinodički dan
Slobodni pad
trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Slobodni pad je gibanje tijela isključivo pod utjecajem sile teže.
Pogledaj Planet i Slobodni pad
Spirit
Spirit (Mars Exploration Rover – A, MER-A; hrv. Duh), NASA-in robotski rover na Marsu aktivan u razdoblju od 2004.
Pogledaj Planet i Spirit
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Pogledaj Planet i Stijena
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Pogledaj Planet i Stupanj (kut)
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Pogledaj Planet i Sumporovodik
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Planet i Sunčev sustav
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Pogledaj Planet i Sunčeva svjetlost
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Planet i Sunce
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Pogledaj Planet i Svemirske letjelice
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Pogledaj Planet i Svjetlosna godina
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Pogledaj Planet i Težina
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.
Pogledaj Planet i Teleskop
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Pogledaj Planet i Temperatura
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Pogledaj Planet i Terestrički planet
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Pogledaj Planet i Titani
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Pogledaj Planet i Tlak
Tranzit (astronomija)
Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Planet i Tranzit (astronomija)
Tromost
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.
Pogledaj Planet i Tromost
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Pogledaj Planet i Tycho Brahe
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Pogledaj Planet i Ubrzanje
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''.
Pogledaj Planet i Ubrzanje Zemljine sile teže
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Pogledaj Planet i Uran
Uran (mitologija)
Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.
Pogledaj Planet i Uran (mitologija)
Urbain Le Verrier
Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811.
Pogledaj Planet i Urbain Le Verrier
Vega
Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.
Pogledaj Planet i Vega
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Pogledaj Planet i Vektor
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Planet i Venera
Venera 1
Postanska marka koja komemorira misiju Venera 1 Venera 1 (Ruski: Венера-1) je prva sonda iz sovjetskog svemirskog programa "Venera", upućena prema planetu Veneri.
Pogledaj Planet i Venera 1
Venera 10
Venera 10 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 661) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Pogledaj Planet i Venera 10
Venera 9
Venera 9 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 660) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Pogledaj Planet i Venera 9
Venerine mijene
Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).
Pogledaj Planet i Venerine mijene
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Planet i Voda
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Planet i Vodik
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Pogledaj Planet i Voyager 1
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Pogledaj Planet i Voyager 2
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Planet i Vrijeme (fizika)
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Pogledaj Planet i Vrtnja
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Pogledaj Planet i William Herschel
Zakret perihela
elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.
Pogledaj Planet i Zakret perihela
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Planet i Zemlja
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Pogledaj Planet i Zemljina putanja
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Planet i Znanost
Zond 1
Zond 1 je bila prva letjelica iz sovjetske serije Zond.
Pogledaj Planet i Zond 1
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Planet i Zvijezda
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Planet i Zvjezdana godina
136108 Haumea
136108 Haumea (simbol), patuljasti planet, četvrti najveći u Sunčevom sustavu.
Pogledaj Planet i 136108 Haumea
136199 Erida
136199 Erida (simbol:; lat. 136199 Eris), drugi je najveći poznati patuljasti planet, dio raspršenog diska.
Pogledaj Planet i 136199 Erida
23. rujna
23.
Pogledaj Planet i 23. rujna
Vidi također
Planeti
- Nebularna teorija
- Planet
- Planetezimal
Planetologija
- Akondriti
- Atmosfera
- Crta zamrzavanja (astrofizika)
- Geomorfologija
- Geoznanosti
- HED meteoriti
- Izvanzemaljsko nebo
- Jupiterov polumjer
- Jupiterova masa
- Magnetosfera
- Marsotres
- Međuplanetna prašina
- Mikrometeorid
- Nagib osi
- Pepeljasta svjetlost
- Planet
- Planetologija
- Polarna svjetlost
- Predotkriće
- Spacewatch
- Sunčev sustav
- Teorijska planetologija
- Udarni front (astrofizika)
Također poznat kao Planeti.