Sadržaj
65 odnosi: Anamneza, Antička filozofija, Apeninski poluotok, Aristokracija, Aristotel, Aritmetika, Arthur Schopenhauer, Astronomija, Atena (grad), Atena (polis), Bertrand Russell, Bitak, Bizant, Bog, Dedukcija, Demiurg, Demokracija, Dijalektika, Dijalog, Dobro, Država (Platon), Egipat, Elejska škola, Epigram, Epistemologija, Estetika, Etika, Filozofija, Friedrich Nietzsche, Geometrija, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Glazba, Gorgija (dijalog), Grčka, Heraklit, Idealizam, Ideja, Justinijan I. Veliki, Kartaga, Kršćanstvo, Lahet, Martin Heidegger, Matematika, Materija, Objektivni idealizam, Ontologija, Parmenid, Periklo, Pitagorejska škola, Platonizam, ... Proširite indeks (15 više) »
- Racionalisti
- Starogrčki fizičari
Anamneza
Anamneza je izraz koji se koristi kao.
Pogledaj Platon i Anamneza
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.
Pogledaj Platon i Antička filozofija
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Pogledaj Platon i Apeninski poluotok
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Pogledaj Platon i Aristokracija
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Platon i Aristotel
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Pogledaj Platon i Aritmetika
Arthur Schopenhauer
'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Pogledaj Platon i Arthur Schopenhauer
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Platon i Astronomija
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Pogledaj Platon i Atena (grad)
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Platon i Atena (polis)
Bertrand Russell
Bertrand Arthur William Russell, 3.
Pogledaj Platon i Bertrand Russell
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Pogledaj Platon i Bitak
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Platon i Bizant
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Platon i Bog
Dedukcija
Dedukcija je logička metoda.
Pogledaj Platon i Dedukcija
Demiurg
William Blake: ''The Ancient of Days'' (1794.) Demiurg (grč. δημıουργός prema demos: svijet, narod i ergon: djelo) označava tvorca, stvaratelja.
Pogledaj Platon i Demiurg
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Platon i Demokracija
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Pogledaj Platon i Dijalektika
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Pogledaj Platon i Dijalog
Dobro
Dobro je najveća moralna vrijednost.
Pogledaj Platon i Dobro
Država (Platon)
Država je ime Platonove knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizaciji dobrog grada (u Platonovo vrijeme Grčka država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanim polisima).
Pogledaj Platon i Država (Platon)
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Platon i Egipat
Elejska škola
Elejska škola je osnovana u gradu Eleji (danas Velia, nekad grčka kolonija u Kampaniji, južna Italija), i to je bila škola predsokratovaca.
Pogledaj Platon i Elejska škola
Epigram
Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.
Pogledaj Platon i Epigram
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Pogledaj Platon i Epistemologija
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Pogledaj Platon i Estetika
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Pogledaj Platon i Etika
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Platon i Filozofija
Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. – Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća.
Pogledaj Platon i Friedrich Nietzsche
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Pogledaj Platon i Geometrija
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Pogledaj Platon i Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Pogledaj Platon i Glazba
Gorgija (dijalog)
Gorgija je jedan od najvažnijih Platonovih dijaloga kojeg bismo mogli svrstati u prijelazno razdoblje njegova opusa.
Pogledaj Platon i Gorgija (dijalog)
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Platon i Grčka
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Pogledaj Platon i Heraklit
Idealizam
Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega, oprečan materijalizmu.
Pogledaj Platon i Idealizam
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Pogledaj Platon i Ideja
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.
Pogledaj Platon i Justinijan I. Veliki
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Pogledaj Platon i Kartaga
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Platon i Kršćanstvo
Lahet
Lahet je Platonov dijalog vremenski smješten između 424.
Pogledaj Platon i Lahet
Martin Heidegger
Martin Heidegger (1960) Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma.
Pogledaj Platon i Martin Heidegger
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Platon i Matematika
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Pogledaj Platon i Materija
Objektivni idealizam
Objektivni idealizam je forma idealizma koji utemeljuje taj idejni bitak kao objektivnu zbiljnost nezavisnu o čovjeku i njegovoj svijesti.
Pogledaj Platon i Objektivni idealizam
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Pogledaj Platon i Ontologija
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Pogledaj Platon i Parmenid
Periklo
Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).
Pogledaj Platon i Periklo
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Pogledaj Platon i Pitagorejska škola
Platonizam
Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.
Pogledaj Platon i Platonizam
Plotin
Plotin (grč. Πλωτῖνος, Plotinos) (Likopol, o. 205. – Minturneja, kraj Rima, 270.), grčki filozof, jedan od osnivača i glavnih predstavnika novoplatonizma, dominantne filozofske tradicije grčko-rimskoga carskoga doba kasne antike do prodora kršćanstva.
Pogledaj Platon i Plotin
Polis
Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.
Pogledaj Platon i Polis
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Platon i Politika
Projekt Gutenberg
Omot CD-a Projekta Gutenberg Projekt Gutenberg je projekt koji je započeo Michael Hart 1971. godine, s ciljem da sve knjige koje su u javnom vlasništvu prebaci u elektronički oblik, s dva vrlo pohvalna cilja.
Pogledaj Platon i Projekt Gutenberg
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Pogledaj Platon i Racionalizam
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Platon i Sicilija
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Pogledaj Platon i Sirakuza
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Pogledaj Platon i Sofisti
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Pogledaj Platon i Sokrat
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Platon i Sunce
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Pogledaj Platon i Teorija spoznaje
Trigonometrija
Trigonometrija (grč. trigonon.
Pogledaj Platon i Trigonometrija
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Pogledaj Platon i Umjetnost
Zapadna kultura
Zemljovid s prikazom civilizacija svijeta: Hrvatska, obilježena tamno plavom bojom pripada zapadnoj civilizaciji Zapadna civilizacija ili zapadna kultura, rjeđe europska civilizacija, je izraz pod kojim se u najširem smislu podrazumijevaju znanstvena i umjetnička dostignuća, odnosno civilizacije koje potiču iz Europe ili koje u kulturnom smislu pripadaju zapadnom svijetu.
Pogledaj Platon i Zapadna kultura
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Pogledaj Platon i Znanje
Vidi također
Racionalisti
- Baruch de Spinoza
- Gottfried Leibniz
- Hugo Grotius
- Immanuel Kant
- Karl Popper
- Nicolas de Condorcet
- Noam Chomsky
- Pierre Teilhard de Chardin
- Platon
- René Descartes
- Sam Harris
- Sveti Augustin
- Sveti Bonaventura
Starogrčki fizičari
- Anaksagora
- Anaksimandar
- Arhimed
- Arhita
- Aristotel
- Empedoklo
- Epikur
- Eudem Rođanin
- Filolaj
- Heraklit
- Leukip
- Parmenid
- Platon
- Prodik
- Straton
- Tales
- Teofrast