Platonova godina i Zemljina precesija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Platonova godina i Zemljina precesija

Platonova godina vs. Zemljina precesija

Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.

Astronom

Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.

Astronom i Platonova godina · Astronom i Zemljina precesija · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Astronomski objekt i Platonova godina · Astronomski objekt i Zemljina precesija · Vidi više »

Deklinacija (astronomija)

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.

Deklinacija (astronomija) i Platonova godina · Deklinacija (astronomija) i Zemljina precesija · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Ekliptika i Platonova godina · Ekliptika i Zemljina precesija · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Godina i Platonova godina · Godina i Zemljina precesija · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Istok i Platonova godina · Istok i Zemljina precesija · Vidi više »

Kružnica

Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).

Kružnica i Platonova godina · Kružnica i Zemljina precesija · Vidi više »

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Kut i Platonova godina · Kut i Zemljina precesija · Vidi više »

Mali medvjed

Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.

Mali medvjed i Platonova godina · Mali medvjed i Zemljina precesija · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Mehanika i Platonova godina · Mehanika i Zemljina precesija · Vidi više »

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Nebeska sfera i Platonova godina · Nebeska sfera i Zemljina precesija · Vidi više »

Nebeski ekvator

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Nebeski ekvator i Platonova godina · Nebeski ekvator i Zemljina precesija · Vidi više »

Nebeski polovi

Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Nebeski polovi i Platonova godina · Nebeski polovi i Zemljina precesija · Vidi više »

Nutacija

nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.

Nutacija i Platonova godina · Nutacija i Zemljina precesija · Vidi više »

Ovan (zviježđe)

Ovan (lat. Aries, simbol 20px, Unicode ♈) je jedno od 12 zviježđa zodijaka, pozicionirano između Riba na zapadu i Bika na istoku.

Ovan (zviježđe) i Platonova godina · Ovan (zviježđe) i Zemljina precesija · Vidi više »

Platonova godina

Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.

Platonova godina i Platonova godina · Platonova godina i Zemljina precesija · Vidi više »

Proljetna točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.

Platonova godina i Proljetna točka · Proljetna točka i Zemljina precesija · Vidi više »

Rektascenzija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.

Platonova godina i Rektascenzija · Rektascenzija i Zemljina precesija · Vidi više »

Ribe (zviježđe)

Ribe (lat. Pisces) je jedno od zviježđa zodijaka.

Platonova godina i Ribe (zviježđe) · Ribe (zviježđe) i Zemljina precesija · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Platonova godina i Sjever · Sjever i Zemljina precesija · Vidi više »

Sjevernjača

Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.

Platonova godina i Sjevernjača · Sjevernjača i Zemljina precesija · Vidi više »

Stožac

stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.

Platonova godina i Stožac · Stožac i Zemljina precesija · Vidi više »

Tropska godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Platonova godina i Tropska godina · Tropska godina i Zemljina precesija · Vidi više »

Vega

Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.

Platonova godina i Vega · Vega i Zemljina precesija · Vidi više »

Vijak

Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).

Platonova godina i Vijak · Vijak i Zemljina precesija · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Platonova godina i Vladis Vujnović · Vladis Vujnović i Zemljina precesija · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Platonova godina i Zapad · Zapad i Zemljina precesija · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Platonova godina i Zemlja · Zemlja i Zemljina precesija · Vidi više »

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.

Platonova godina i Zemljina putanja · Zemljina precesija i Zemljina putanja · Vidi više »

Zemljina rotacija

Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.

Platonova godina i Zemljina rotacija · Zemljina precesija i Zemljina rotacija · Vidi više »

Zmaj (zviježđe)

Zmaj (lat. Draco) je zviježđe sjeverne polutke.

Platonova godina i Zmaj (zviježđe) · Zemljina precesija i Zmaj (zviježđe) · Vidi više »

Zviježđe

Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.

Platonova godina i Zviježđe · Zemljina precesija i Zviježđe · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Platonova godina i Zvijezda · Zemljina precesija i Zvijezda · Vidi više »

Zvjezdana godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Platonova godina i Zvjezdana godina · Zemljina precesija i Zvjezdana godina · Vidi više »