Brže od pregledniku!
97 odnosi: Agrumi, Aleksandar I. Karađorđević, Šarić Struga, Željeznička pruga Sarajevo – Ploče, Željeznica, Baćina, Baćinska jezera, Banja (Ploče), Bonn, Bosna, Brod, Croatia Airlines, Crpala-Spilice-Gnječi, Dizalica, Domovinski rat, Državna cesta D8, Drugi svjetski rat, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Edvard Kardelj, Egipat, El Shatt, Europski pravac E73, Franjo Tuđman, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvoje Vejić, Italija, Ivana Jelčić, Ivo Smoljan, Jadransko more, Jugoslavenska narodna armija, Kijev, Koločep, Komin (Ploče), Kraljevina Jugoslavija, Kuglački klub Azbest Ploče, Kuglanje, Logistika, Lubenice, Luka Ploče, Marija (majka Isusova), Marin Barišić, Marta Žderić, Matija Prskalo, Metković, Mišo Krstičević, Miroslav Barbir, Mjesni odbor, ..., MNK Porto Tolero Ploče, Mostar, Neda Parmać, Neretva, Njemačka, NK Jadran Luka Ploče, Nogomet, Operacija Zelena tabla – Mala bara, Peračko Blato, Plina Jezero, Ploče, Povrće, Rafael Dropulić, Rajčica, Rajko Ostojić, Rat, Rijeka, RK Dalmatinka Ploče, RK Ploče, Rogotin, Rukomet, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Staševica, Stablina, Sušak, Tea Pijević, Trajekt, Turizam, Ukrajinci, Vera Zima, Voće, Vojarna, Zagora, 12. svibnja, 1945., 1950., 1953., 1954., 1959., 1980., 1990., 2001., 2015., 22. studenoga, 23. svibnja. Proširite indeks (47 više) »
Agrumi
Agrumi (lat. Citrus; stariji hrvatski naziv za ovaj rod je grozničarka) jesu rod unutar porodice Rutaceae, koji potječe iz tropske i suptropske jugoistočne Azije.
Novi!!: Ploče i Agrumi · Vidi više »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Ploče i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Šarić Struga
Šarić Struga je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Šarić Struga · Vidi više »
Željeznička pruga Sarajevo – Ploče
Željeznička pruga Sarajevo – Ploče je željeznička pruga u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Ploče i Željeznička pruga Sarajevo – Ploče · Vidi više »
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Novi!!: Ploče i Željeznica · Vidi više »
Baćina
Baćina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Baćina · Vidi više »
Baćinska jezera
Baćinska jezera su skup krških kriptodepresijskih jezera u mjestu Baćina pored Ploča.
Novi!!: Ploče i Baćinska jezera · Vidi više »
Banja (Ploče)
Banja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Banja (Ploče) · Vidi više »
Bonn
Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Ploče i Bonn · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Ploče i Bosna · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Ploče i Brod · Vidi više »
Croatia Airlines
Croatia Airlines je hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ploče i Croatia Airlines · Vidi više »
Crpala-Spilice-Gnječi
Crpala-Spilice-Gnječi su mjesni odbor u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Crpala-Spilice-Gnječi · Vidi više »
Dizalica
Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Novi!!: Ploče i Dizalica · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ploče i Domovinski rat · Vidi više »
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Novi!!: Ploče i Državna cesta D8 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ploče i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Ploče i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ploče i Dubrovnik · Vidi više »
Edvard Kardelj
Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.
Novi!!: Ploče i Edvard Kardelj · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Ploče i Egipat · Vidi više »
El Shatt
Majka Dalmatinka (Ante Kostović) i groblje u El Shattu, 1969. El Shatt u rujnu 1944. El Shatt je kompleks izbjegličkih logora u pustinji na poluotoku Sinaju u Egiptu, u kojem je od veljače 1944. do ožujka 1946. boravilo evakuirano stanovništvo dalmatinskih otoka, primorja i Zagore.
Novi!!: Ploče i El Shatt · Vidi više »
Europski pravac E73
Europski pravac E73, znan i kao Koridor 5c je dio paneuropskog transportnog koridora 5.
Novi!!: Ploče i Europski pravac E73 · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ploče i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ploče i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Ploče i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvoje Vejić
Hrvoje Vejić (Metković, 8. lipnja 1977.) je bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: Ploče i Hrvoje Vejić · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ploče i Italija · Vidi više »
Ivana Jelčić
Ivana Jelčić (Mostar, BiH, 16. ožujka 1980.), hrvatska rukometašica, članica ŽRK Lokomotiva Zagreb.
Novi!!: Ploče i Ivana Jelčić · Vidi više »
Ivo Smoljan
Ivo Smoljan (Šarić Struga, 15. listopada 1926. - Zagreb, 30. kolovoza 2003.), hrvatski publicist i pisac.
Novi!!: Ploče i Ivo Smoljan · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Ploče i Jadransko more · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Ploče i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Ploče i Kijev · Vidi više »
Koločep
Koločep (dubr. ime Kalamota) je otok u Elafitskim otocima, a ujedno i najjužniji naseljeni elafit.
Novi!!: Ploče i Koločep · Vidi više »
Komin (Ploče)
Komin je mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje pripada gradu Ploče.
Novi!!: Ploče i Komin (Ploče) · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Ploče i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kuglački klub Azbest Ploče
Kuglački klub "Azbest" (KK "Azbest"; Azbest Ploče; Azbest Kardeljevo; Azbest) je bio muški kuglački klub iz Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Kuglački klub Azbest Ploče · Vidi više »
Kuglanje
Kuglanje Kuglanje je športska grana u kojoj se koristi kugla za pogađanje čunjeva, sa svrhom srušiti što više.
Novi!!: Ploče i Kuglanje · Vidi više »
Logistika
Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.
Novi!!: Ploče i Logistika · Vidi više »
Lubenice
Lubenice (od hibernus "zimski, hladan") su naselje na otoku Cresu.
Novi!!: Ploče i Lubenice · Vidi više »
Luka Ploče
Luka Ploče pomorska je luka u blizini ušća rijeke Neretve u Neretvanski kanal, u gradu Pločama.
Novi!!: Ploče i Luka Ploče · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Ploče i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marin Barišić
Msgr. Marin Barišić (Vidonje, Hrvatska, 24. ožujka 1947.), hrvatski rimokatolički nadbiskup splitsko-makarski u miru (od 2022.). Obnašao je službe potpredsjednika Hrvatske biskupske konferencije, člana Stalnoga vijeća HBK-a, predsjednika Vijeća HBK za nauk vjere, predsjednika Biskupske komisije HBK za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom i predsjednika Hrvatskoga papinskog biblijskog djela.
Novi!!: Ploče i Marin Barišić · Vidi više »
Marta Žderić
Marta Žderić (Metković, 20. travnja 1990.), hrvatsko-crnogorska rukometašica, članica ŽRK Budućnost iz Podgorice.
Novi!!: Ploče i Marta Žderić · Vidi više »
Matija Prskalo
Matija Prskalo (Zagreb, 1966.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Ploče i Matija Prskalo · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Ploče i Metković · Vidi više »
Mišo Krstičević
Mišo Krstičević (Metković, 19. veljače 1958.), bivši je hrvatski nogometaš i sadašnji nogometni trener.
Novi!!: Ploče i Mišo Krstičević · Vidi više »
Miroslav Barbir
Miroslav Barbir Mimo hrvatski je glazbenik te dugogodišnji uspješan direktor i glavni urednik Radio postaje Ploče.
Novi!!: Ploče i Miroslav Barbir · Vidi više »
Mjesni odbor
Mjesni odbor u Republici Hrvatskoj je oblik mjesne samouprave koji se osniva statutom jedinice lokalne samouprave (grada ili općine) kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Novi!!: Ploče i Mjesni odbor · Vidi više »
MNK Porto Tolero Ploče
MNK Porto Tolero, je hrvatski malonogometni klub iz Ploča koji se natječe u 2.
Novi!!: Ploče i MNK Porto Tolero Ploče · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ploče i Mostar · Vidi više »
Neda Parmać
Neda Parmać (Split, 28. travnja 1985.), hrvatska je pop pjevačica i jedna od članica grupe Feminnem.
Novi!!: Ploče i Neda Parmać · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Ploče i Neretva · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ploče i Njemačka · Vidi više »
NK Jadran Luka Ploče
NK Jadran je nogometni klub iz Ploča. U sezoni se natječe u 3. HNL – Jug.
Novi!!: Ploče i NK Jadran Luka Ploče · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Ploče i Nogomet · Vidi više »
Operacija Zelena tabla – Mala bara
Operacija Zelena tabla – Mala bara prva je iz serije Bitki za vojarne, koje se također nazivaju i Rat za vojarne, koje su se odigrale tijekom 1991. diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata, s najvažnijim sukobima tijekom rujna.
Novi!!: Ploče i Operacija Zelena tabla – Mala bara · Vidi više »
Peračko Blato
Peračko Blato je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Peračko Blato · Vidi više »
Plina Jezero
Plina Jezero je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Plina Jezero · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Ploče i Ploče · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Ploče i Povrće · Vidi više »
Rafael Dropulić
Rafael Dropulić (Mostar, 28. siječnja 1983.),(Dražen Kustura) Objavljeno 23.
Novi!!: Ploče i Rafael Dropulić · Vidi više »
Rajčica
Rajčica (česti nazivi paradajz, pomidor; Solanum lycopersicum) jednogodišnja biljka iz por.
Novi!!: Ploče i Rajčica · Vidi više »
Rajko Ostojić
Rajko Ostojić (Zagreb, 19. siječnja 1962.), hrvatski liječnik, političar, zastupnik u saboru.
Novi!!: Ploče i Rajko Ostojić · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Ploče i Rat · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ploče i Rijeka · Vidi više »
RK Dalmatinka Ploče
Rukometni klub "Dalmatinka" (RK Dalmatinka; Dalmatinka; Dalmatinka Ploče) je ženski rukometni klub iz Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i RK Dalmatinka Ploče · Vidi više »
RK Ploče
Ragbi klub Ploče je ragbijski klub iz Ploča.
Novi!!: Ploče i RK Ploče · Vidi više »
Rogotin
Rogotin je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje administrativno pripada Gradu Ploče.
Novi!!: Ploče i Rogotin · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Ploče i Rukomet · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Ploče i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ploče i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ploče i Split · Vidi više »
Staševica
Staševica je mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pripada gradu Ploče.
Novi!!: Ploče i Staševica · Vidi više »
Stablina
Stablina je mjesni odbor u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Ploče i Stablina · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Ploče i Sušak · Vidi više »
Tea Pijević
Tea Pijević (Makarska, 18. studenog 1991.), hrvatska rukometašica, članica mađarskog rukometnog kluba Alba Fehérvár.
Novi!!: Ploče i Tea Pijević · Vidi više »
Trajekt
Liburnija'' Trajekt ili feribot je naziv za putnički, odnosno teretni brod specijaliziran za redovni prijevoz putnika i robe na kraćim relacijama.
Novi!!: Ploče i Trajekt · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Ploče i Turizam · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Ploče i Ukrajinci · Vidi više »
Vera Zima
Vjeročka Zimova (Metković, 21. ožujka 1953. – Zagreb, 7. studenoga 2020.), poznatija kao Vera Zima, bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Ploče i Vera Zima · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Ploče i Voće · Vidi više »
Vojarna
Vojarna je vojni ili policijski sustav zgrada ili pojedinačna zgrada, u kojem su smješteni vojnici ili vojni policajci.
Novi!!: Ploče i Vojarna · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Ploče i Zagora · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Ploče i 12. svibnja · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i 1945. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i 1954. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i 1959. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i 1980. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ploče i 1990. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ploče i 2001. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Ploče i 2015. · Vidi više »
22. studenoga
22.
Novi!!: Ploče i 22. studenoga · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Ploče i 23. svibnja · Vidi više »
