Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Nuklearno oružje i Plutonij

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Nuklearno oružje i Plutonij

Nuklearno oružje vs. Plutonij

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije. Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.

Sličnosti između Nuklearno oružje i Plutonij

Nuklearno oružje i Plutonij imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Deuterij, Drugi svjetski rat, Energija, Gama-čestica, Hirošima, Kobalt, Kritična masa, Litij, Nagasaki, Neutron, Nuklearna fisija, Nuklearna lančana reakcija, Nuklearno oružje, Osiromašeni uranij, Projekt Manhattan, Radijacija, Robert Oppenheimer, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Trinitrotoluen, Uranij.

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Deuterij i Nuklearno oružje · Deuterij i Plutonij · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i Nuklearno oružje · Drugi svjetski rat i Plutonij · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Energija i Nuklearno oružje · Energija i Plutonij · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Gama-čestica i Nuklearno oružje · Gama-čestica i Plutonij · Vidi više »

Hirošima

Hirošima (広島市, Hiroshima-shi) je najveći grad pokrajine Chugoku i sjedište prefekture Hirošima na zapadu Honshua, najvećeg japanskog otoka.

Hirošima i Nuklearno oružje · Hirošima i Plutonij · Vidi više »

Kobalt

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Kobalt i Nuklearno oružje · Kobalt i Plutonij · Vidi više »

Kritična masa

Kritična masa za plutonij je 10 kilograma. nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Kritična masa (prema grč. ϰριτιϰός, od ϰρίνειν: razlučivati, prosuđivati) je najmanja masa radioaktivne tvari u kojoj može nastati nuklearna lančana reakcija (nuklearna fisija).

Kritična masa i Nuklearno oružje · Kritična masa i Plutonij · Vidi više »

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Litij i Nuklearno oružje · Litij i Plutonij · Vidi više »

Nagasaki

Nagasaki Nagasaki (長崎市) je grad u Japanu.

Nagasaki i Nuklearno oružje · Nagasaki i Plutonij · Vidi više »

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.

Neutron i Nuklearno oružje · Neutron i Plutonij · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Nuklearna fisija i Nuklearno oružje · Nuklearna fisija i Plutonij · Vidi više »

Nuklearna lančana reakcija

Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Jezgra malog istraživačkog reaktora Nuklearna lančana reakcija nastaje zbog samoodržanja nuklearne fisije, tako da fisijski neutroni, kojih je prosječno oko 2,5 po fisiji jedne atomske jezgre, uzrokuju nove fisije.

Nuklearna lančana reakcija i Nuklearno oružje · Nuklearna lančana reakcija i Plutonij · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Nuklearno oružje i Nuklearno oružje · Nuklearno oružje i Plutonij · Vidi više »

Osiromašeni uranij

Metak od osiromašenog urana Osiromašeni uranij je uranij koji ima smanjen udio izotopa uranij-235.

Nuklearno oružje i Osiromašeni uranij · Osiromašeni uranij i Plutonij · Vidi više »

Projekt Manhattan

Trinity, test prve atomske bombe Projekt Manhattan bio je tajni projekt američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem izrade atomske bombe.

Nuklearno oružje i Projekt Manhattan · Plutonij i Projekt Manhattan · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Nuklearno oružje i Radijacija · Plutonij i Radijacija · Vidi više »

Robert Oppenheimer

Julius Robert Oppenheimer (New York, 22. travnja 1904. – Princeton, 18. veljače 1967.), bio je američki teorijski fizičar i direktor laboratorija Los Alamos i projekta Manhattan tijekom Drugog svjetskog rata.

Nuklearno oružje i Robert Oppenheimer · Plutonij i Robert Oppenheimer · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Nuklearno oružje i Sjedinjene Američke Države · Plutonij i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Nuklearno oružje i Sovjetski Savez · Plutonij i Sovjetski Savez · Vidi više »

Trinitrotoluen

Trinitrotoluen (C7H5N3O6, 2,4,6-trinitrotoluen, TNT, trotil) je nitrospoj toluena, te najviše primijenjeni vojni eksploziv. To je blijedo-žuta kristalna tvar. Na suncu potamni u narančastu boju. Može se dugo čuvati, a ne mijenja osobine. Malo je osjetljiv na udar, pa se njime lako rukuje. Pripada u srednje jake brizantne eksplozive. Zapaljen plamenom na otvorenom prostoru sagorijeva mirnim crveno-žutim plamenom. Upotrebljava se liven i prešan, čist ili u smjesi s drugim eksplozivima, kao što su pentrit, heksogen, tetril (tetratol) i amonijev nitrat. Za miniranje i rušenje trotil se preša ili lije u razne oblike koji se nazivaju „trotilski metak“. U obliku valjka od 75g i 100g, 100g i 200g u obliku pravokutnika, 500g, te od 25kg u drvenoj kutiji.

Nuklearno oružje i Trinitrotoluen · Plutonij i Trinitrotoluen · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.

Nuklearno oružje i Uranij · Plutonij i Uranij · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Nuklearno oružje i Plutonij

Nuklearno oružje ima 58 odnose, a Plutonij ima 134. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 10.94% = 21 / (58 + 134).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Nuklearno oružje i Plutonij. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »