Brže od pregledniku!
62 odnosi: Antun Pustinjak, Austrija, Šmrika, Šokci, Žejane, Čakovec, Češka, Čista srijeda, Ćićarija, Belgija, Bogojavljenje, Brazil, Brazilski karneval, Bregi, Brgud, Europa, Fužine, Hainaut, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Istočna Flandrija, Italija, Ivanić-Grad, Karneval Aalst, Karneval Binche, Kastav, Katoličanstvo, Korizma, Latinski jezik, Mađarska, Marčelji, Marko Dragić, Maslenica (blagdan), Matulji, Međimurska županija, Meso, Mletačka Republika, Mohač, Mučići, Muzej grada Rijeke, Njemački jezik, Novi Vinodolski, Ples, Pohod bušara, Poklade, Pokladni običaji u području Hlinecko, Protestantizam, Rijeka, Rukavac (Matulji), ..., Salvador (Brazil), Sambodrom u Rio de Janeiru, Satira, São Paulo, Schemenlaufen, Senj, Sveta tri kralja, Viškovo, Zamet, Zvončari, Zvoneća, 17. siječnja. Proširite indeks (12 više) »
Antun Pustinjak
Sveti Antun Pustinjak (sv. Antun Opat, sv. Antun Veliki; Herakleopolis Magna, oko 251. – Monte Colzim, 17. siječnja 356.), svetac u istočnoj i zapadnoj Crkvi.
Novi!!: Poklade i Antun Pustinjak · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Poklade i Austrija · Vidi više »
Šmrika
* Šmrika (Kraljevica), gradsko naselje Kraljevice u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Poklade i Šmrika · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Poklade i Šokci · Vidi više »
Žejane
Žejane su maleno selo u sjevernom dijelu Istre, u blizini Muna i podno Šije, općina Matulji u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Poklade i Žejane · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Poklade i Čakovec · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Poklade i Češka · Vidi više »
Čista srijeda
Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.
Novi!!: Poklade i Čista srijeda · Vidi više »
Ćićarija
Ćićarija je vapnenački vijenac na sjeveru Istre.
Novi!!: Poklade i Ćićarija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Poklade i Belgija · Vidi više »
Bogojavljenje
Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.
Novi!!: Poklade i Bogojavljenje · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Poklade i Brazil · Vidi više »
Brazilski karneval
Brazilski karneval Brazilski karneval (portugalski: Carnaval) - tradicionalni pokladni festival, koji se održava 40 dana uoči Uskrsa, prije početka korizmenog posta.
Novi!!: Poklade i Brazilski karneval · Vidi više »
Bregi
Bregi su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.
Novi!!: Poklade i Bregi · Vidi više »
Brgud
Brgud je selo u sastavu grada Benkovca u gornjoj Bukovici.
Novi!!: Poklade i Brgud · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Poklade i Europa · Vidi više »
Fužine
Središte Fužina Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Poklade i Fužine · Vidi više »
Hainaut
* Grofovija Hainaut, bivša grofovija nastala u 9.
Novi!!: Poklade i Hainaut · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Poklade i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Poklade i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Poklade i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Istočna Flandrija
Istočna Flandrija (nizozemski: Oost-Vlaanderen, francuski: Flandre orientale) je pokrajina u Flamanskoj regiji u Belgiji.
Novi!!: Poklade i Istočna Flandrija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Poklade i Italija · Vidi više »
Ivanić-Grad
Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Poklade i Ivanić-Grad · Vidi više »
Karneval Aalst
Tradicionalna parada muškaraca u korzetima, tzv. ''Voil Jeanet'' („prljava Jeanet”) Karneval Aalst je karneval koji se izvodi tijekom pokladne nedjelje, ponedjeljka i utorka (mesopusta) prije Čiste srijede, u belgijskom gradu Aalstu (Istočna Flandrija).
Novi!!: Poklade i Karneval Aalst · Vidi više »
Karneval Binche
Karneval Binche je karneval koji se izvodi tijekom pokladne nedjelje, ponedjeljka i utorka (mesopusta) prije Čiste srijede, u belgijskom gradu Binche (Hainaut).
Novi!!: Poklade i Karneval Binche · Vidi više »
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Novi!!: Poklade i Kastav · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Poklade i Katoličanstvo · Vidi više »
Korizma
nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.
Novi!!: Poklade i Korizma · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Poklade i Latinski jezik · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Poklade i Mađarska · Vidi više »
Marčelji
Marčelji su naselje u Općini Viškovo.
Novi!!: Poklade i Marčelji · Vidi više »
Marko Dragić
Marko Dragić (Prozor-Rama, 10. srpnja 1957.) hrvatski je i bosanskohercegovački filolog i kulturni antropolog.
Novi!!: Poklade i Marko Dragić · Vidi više »
Maslenica (blagdan)
Boris Kustodijev: Maslenica milosrđa Maslenica (ruski: Масленица, ukrajinski: Масниця, bjeloruski: Масьленіца) je vjerski i tradicijski blagdan istočnih Slavena.
Novi!!: Poklade i Maslenica (blagdan) · Vidi više »
Matulji
Matulji su općina u Istri, Hrvatska.
Novi!!: Poklade i Matulji · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Poklade i Međimurska županija · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Poklade i Meso · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Poklade i Mletačka Republika · Vidi više »
Mohač
Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).
Novi!!: Poklade i Mohač · Vidi više »
Mučići
Mučići su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.
Novi!!: Poklade i Mučići · Vidi više »
Muzej grada Rijeke
Muzej grada Rijeke opći je kulturno-povijesni, gradski muzej u Rijeci.
Novi!!: Poklade i Muzej grada Rijeke · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Poklade i Njemački jezik · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Poklade i Novi Vinodolski · Vidi više »
Ples
Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Novi!!: Poklade i Ples · Vidi više »
Pohod bušara
Pohod bušara ili pohod buša (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska Baranja) kojom se obilježava kraj zime.
Novi!!: Poklade i Pohod bušara · Vidi više »
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Novi!!: Poklade i Poklade · Vidi više »
Pokladni običaji u području Hlinecko
Pokladni običaji u području Hlinecko (češki: masopust v regionech Hlinecko) je skupina narodnih običaja koji se izvode u završnici poklada, tijekom pokladnog utorka (mesopusta) prije Čiste srijede, u gradu Hlinsko i šest susjednih sela (uključujući Hamry, Blatno, Studnice i Vortová) područja Hlinecko u istočnoj Češkoj.
Novi!!: Poklade i Pokladni običaji u području Hlinecko · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Poklade i Protestantizam · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Poklade i Rijeka · Vidi više »
Rukavac (Matulji)
Rukavac je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.
Novi!!: Poklade i Rukavac (Matulji) · Vidi više »
Salvador (Brazil)
Salvador (puni naziv na portugalskom, São Salvador da Baía de Todos os Santos, u prijevodu: "Sveti Spasitelj Zaljeva Svih Svetih") je grad na sjeveroistočnoj obali Brazila i glavni je grad države Bahia.
Novi!!: Poklade i Salvador (Brazil) · Vidi više »
Sambodrom u Rio de Janeiru
Karneval na sambodromu u Rio de Janeiru Sambodrom u Rio de Janeiru nalazi se na Aveniji Marques de Sapucaí u gradu Rio de Janeiru u Brazilu.
Novi!!: Poklade i Sambodrom u Rio de Janeiru · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Poklade i Satira · Vidi više »
São Paulo
São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.
Novi!!: Poklade i São Paulo · Vidi više »
Schemenlaufen
Schemenlaufen (njemački za „pokrenute prikaze”) je karnevalska procesija koja se svake četiri godine održava u Imstu (Austrija) tijekom pokladne nedjelje (fasnacht, tj. mesopust) prije Čiste srijede kojom započinje korizma.
Novi!!: Poklade i Schemenlaufen · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Poklade i Senj · Vidi više »
Sveta tri kralja
Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.
Novi!!: Poklade i Sveta tri kralja · Vidi više »
Viškovo
Viškovo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Poklade i Viškovo · Vidi više »
Zamet
Zamet je riječki kvart a istoimeni mjesni odbor Grada Rijeke obuhvaća i kvartove Dirake (Diračje) i Baredice.
Novi!!: Poklade i Zamet · Vidi više »
Zvončari
Zvončari su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a najbogatije zvončarskim skupinama je područje Kastavštine.
Novi!!: Poklade i Zvončari · Vidi više »
Zvoneća
Zvoneća (u nekim izvorima Zvoneće, istrapedia.hr, preuzeto 16. siječnja 2021.) je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.
Novi!!: Poklade i Zvoneća · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Poklade i 17. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Fašnik, Karneval, Maškara, Maškare, Mesopust.
