Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Pokolj u Ahmićima i Stjepan Mesić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Pokolj u Ahmićima i Stjepan Mesić

Pokolj u Ahmićima vs. Stjepan Mesić

UN-ove mirovne snage skupljaju tijela iz Ahmića Razrušena džamija u Ahmićima, travanj 1993. Lokacija općine Vitez, u sklopu koje se nalaze Ahmići Pokolj u Ahmićima bio je ratni zločin koji su počinili pojedinci iz 4. Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Sličnosti između Pokolj u Ahmićima i Stjepan Mesić

Pokolj u Ahmićima i Stjepan Mesić imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bošnjačko-hrvatski sukob, Franjo Tuđman, Ivo Josipović, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Tihomir Blaškić, Ujedinjeni narodi, 1992., 1999., 2000., 2010..

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Ahmićima · Bošnjačko-hrvatski sukob i Stjepan Mesić · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Franjo Tuđman i Pokolj u Ahmićima · Franjo Tuđman i Stjepan Mesić · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Ivo Josipović i Pokolj u Ahmićima · Ivo Josipović i Stjepan Mesić · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Ahmićima · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Stjepan Mesić · Vidi više »

Tihomir Blaškić

Tihomir Blaškić (Brestovsko, Kiseljak, 2. studenoga 1960.) general Hrvatskog vijeća obrane (prije rata časnik u JNA).

Pokolj u Ahmićima i Tihomir Blaškić · Stjepan Mesić i Tihomir Blaškić · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Pokolj u Ahmićima i Ujedinjeni narodi · Stjepan Mesić i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1992. i Pokolj u Ahmićima · 1992. i Stjepan Mesić · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

1999. i Pokolj u Ahmićima · 1999. i Stjepan Mesić · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

2000. i Pokolj u Ahmićima · 2000. i Stjepan Mesić · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

2010. i Pokolj u Ahmićima · 2010. i Stjepan Mesić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Pokolj u Ahmićima i Stjepan Mesić

Pokolj u Ahmićima ima 56 odnose, a Stjepan Mesić ima 126. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 5.49% = 10 / (56 + 126).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Pokolj u Ahmićima i Stjepan Mesić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: