Brže od pregledniku!Sličnosti između Polarna zvijezda i Proljetna točka
Polarna zvijezda i Proljetna točka imaju 35 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronom, Dan, Deklinacija (astronomija), Ekliptika, Istok, Kružnica, Kut, Mali medvjed, Mehanika, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski polovi, Nutacija, Ovan (zviježđe), Platonova godina, Proljetna točka, Rektascenzija, Ribe (zviježđe), Sjever, Sjevernjača, Stožac, Stupanj (kut), Sunce, Vega, Vijak, Vladis Vujnović, Zapad, Zemlja, Zemljina precesija, Zemljina putanja, ..., Zemljina rotacija, Zmaj (zviježđe), Zviježđe, Zvijezda, Zvjezdana godina. Proširite indeks (5 više) »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Astronom i Polarna zvijezda · Astronom i Proljetna točka ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Polarna zvijezda · Dan i Proljetna točka ·
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Deklinacija (astronomija) i Polarna zvijezda · Deklinacija (astronomija) i Proljetna točka ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Polarna zvijezda · Ekliptika i Proljetna točka ·
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Istok i Polarna zvijezda · Istok i Proljetna točka ·
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Kružnica i Polarna zvijezda · Kružnica i Proljetna točka ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Kut i Polarna zvijezda · Kut i Proljetna točka ·
Mali medvjed
Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.
Mali medvjed i Polarna zvijezda · Mali medvjed i Proljetna točka ·
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Mehanika i Polarna zvijezda · Mehanika i Proljetna točka ·
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeska sfera i Polarna zvijezda · Nebeska sfera i Proljetna točka ·
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeski ekvator i Polarna zvijezda · Nebeski ekvator i Proljetna točka ·
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeski polovi i Polarna zvijezda · Nebeski polovi i Proljetna točka ·
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Nutacija i Polarna zvijezda · Nutacija i Proljetna točka ·
Ovan (zviježđe)
Ovan (lat. Aries, simbol 20px, Unicode ♈) je jedno od 12 zviježđa zodijaka, pozicionirano između Riba na zapadu i Bika na istoku.
Ovan (zviježđe) i Polarna zvijezda · Ovan (zviježđe) i Proljetna točka ·
Platonova godina
Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.
Platonova godina i Polarna zvijezda · Platonova godina i Proljetna točka ·
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Polarna zvijezda i Proljetna točka · Proljetna točka i Proljetna točka ·
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Polarna zvijezda i Rektascenzija · Proljetna točka i Rektascenzija ·
Ribe (zviježđe)
Ribe (lat. Pisces) je jedno od zviježđa zodijaka.
Polarna zvijezda i Ribe (zviježđe) · Proljetna točka i Ribe (zviježđe) ·
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Polarna zvijezda i Sjever · Proljetna točka i Sjever ·
Sjevernjača
Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.
Polarna zvijezda i Sjevernjača · Proljetna točka i Sjevernjača ·
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Polarna zvijezda i Stožac · Proljetna točka i Stožac ·
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Polarna zvijezda i Stupanj (kut) · Proljetna točka i Stupanj (kut) ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Polarna zvijezda i Sunce · Proljetna točka i Sunce ·
Vega
Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.
Polarna zvijezda i Vega · Proljetna točka i Vega ·
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).
Polarna zvijezda i Vijak · Proljetna točka i Vijak ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Polarna zvijezda i Vladis Vujnović · Proljetna točka i Vladis Vujnović ·
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Polarna zvijezda i Zapad · Proljetna točka i Zapad ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Polarna zvijezda i Zemlja · Proljetna točka i Zemlja ·
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Polarna zvijezda i Zemljina precesija · Proljetna točka i Zemljina precesija ·
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Polarna zvijezda i Zemljina putanja · Proljetna točka i Zemljina putanja ·
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Polarna zvijezda i Zemljina rotacija · Proljetna točka i Zemljina rotacija ·
Zmaj (zviježđe)
Zmaj (lat. Draco) je zviježđe sjeverne polutke.
Polarna zvijezda i Zmaj (zviježđe) · Proljetna točka i Zmaj (zviježđe) ·
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Polarna zvijezda i Zviježđe · Proljetna točka i Zviježđe ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Polarna zvijezda i Zvijezda · Proljetna točka i Zvijezda ·
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Polarna zvijezda i Zvjezdana godina · Proljetna točka i Zvjezdana godina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Polarna zvijezda i Proljetna točka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Polarna zvijezda i Proljetna točka
Usporedba između Polarna zvijezda i Proljetna točka
Polarna zvijezda ima 61 odnose, a Proljetna točka ima 90. Kao što im je zajedničko 35, Jaccard indeks 23.18% = 35 / (61 + 90).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Polarna zvijezda i Proljetna točka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
